Odustati od brzopletog ukidanja Uprave za inspekcijske poslove

Namjera Vlade da brzopleto ukine Upravu za inspekcijske poslove (UIP) nije utemeljena na adekvatnim analizama i ne može se izvesti bez negativnih posljedica u predviđenim kratkim rokovima, ocijenjeno je iz Instituta alternativa (IA).

U saopštenju IA, koje je potpisala Milena Muk, navodi se da ta odluka o ukidanju UIP-a nije utemeljena na ekspozeu za sastav aktuelne Vlade i Strategiji za reformu javne uprave.

- Informacija, koja je razmatrana na telefonskoj sjednici Vlade 16. januara, sa propratnim zaključcima, pati od brojnih metodoloških nedostataka. Oni se najviše ogledaju u tome da Vlada ne raspolaže ni tačnim brojem zakona, koje je neophodno izmijeniti kako bi se realizovala decentralizacija inspekcija, iako se njihove izmjene zahtijevaju do 15. februara - rekla je Muk.

Vlada je, kako je kazala, u najvećem dijelu prepisala zaključke Analize efikasnosti djelovanja UIP-a iz 2021. godine, mahom izrađene tokom Vlade Duška Markovića, koja pati od brojnih metodoloških nedostataka.

- U prvom redu, Analiza je zaključila da centralizacija inspekcijskih organa u jedinstven organ, započeta 2011. godine, nije bila efikasna i da decentralizovani model omogućava efikasnije ostvarivanje odgovornosti inspekcije odnosno starješine inspekcijskog organa, a takođe i transparentnije ostvarivanje političke odgovornosti resornog ministra za stanje u jednoj oblasti - navela je Muk.

Prema njenim riječima, ta Analiza, kao i nedavna Informacija Vlade, uopšte se nijesu bavile djelovanjem inspekcija koje već funkcionišu u okviru resornih ministarstava, poput urbanističko-građevinske ili upravne inspekcije.

- Drugim riječima, Vlada je pretpostavila superiornost decentralizovanog modela, a da se uopšte nije bavila efikasnošću djelovanja inspekcija koje već funkcionišu pri resornim ministarstvima. Vjerujemo da bi zaključci bili znatno drugačiji da su po istim kriterijumima analizirani efekti djelovanja inspekcija u sastavu ministarstava, kako po pitanju transparentnosti, tako i po pitanju političke odgovornosti - rekla je Muk.

Dodatno, tako krupna odluka donosi se bez prethodne najave u ekspozeu sadašnjeg premijera, a nemoguće je sprovesti uz puno učešće javnosti i zainteresovanih strana, pa i samih inspektora i inspektorki, u roku kraćem od mjesec.

- Takođe, Strategija za reformu javne uprave, koja se primjenjuje, predvidjela je jačanje uloge i kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, kroz unapređenje normativnog okvira, kadrovskih kapaciteta i uvezivanje registara neopodnih za proaktivno djelovanje inspekcijskog nadzora, a ne njeno ukidanje - navodi se u saopštenju.

Sve to, kako smatraju u IA, govori o izostanku strateškog i utemeljenog pristupa ovako važnoj odluci.

- Nažalost, iskustvo nas uči da otvaranje ovako krupnog pitanja u kratkom vremenskom roku može negativno poremetiti vršenje inspekcijskog nadzora i stvoriti nove izgovore za izostanak transparentnosti i rezultata, kroz otvaranje novih procedura reorganizacije, preuzimanja zaposlenih, obezbjeđivanja smještajnih kapaciteta ali i pristupa informatičkoj infrastrukturi - zaključila je Muk.