Picula i Ressler koizvjestioci EP za Plan rasta za Zapadni Balkan

Zastupnici Evropskog parlamenta (EP), Tonino Picula i Karlo Ressler, su kao koizvjestioci za novi predlog Evropske komisije (EK) o Planu rasta za Zapadni Balkan, učestvovali u razmjeni mišljenja povodom predstavljanja reformskog paketa vrijednog 6 mlrd EUR.

Oni su, kako je saopšteno iz Kancelarije Picule, učestvovali na zajedničkoj sjednici odbora za spoljne poslove i budžet EP.

- Svrha Plana rasta za Zapadni Balkan jeste donošenje konkretnih koristi prije punog članstva, putem jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebne socio-ekonomske konvergencije. Cilj je omogućiti državama da intenziviraju reforme i ulaganja, kako bi značajno ubrzale proces proširenja i rasta svojih ekonomija - navodi se u saopštenju.

Picula je kazao da su proširenje EU, kao i svi predlozi koji će tom procesu doprinijeti, uvijek bili jedan od prioriteta EP.

- Vjerujem da ćemo ovaj zakonodavni proces uspješno voditi ka usvajanju uz veliku podršku kolega. Podržavamo dodatna sredstva za zemlje Zapadnog Balkana, kako bi se kroz usvajanje ekonomskih i socijalnih reformi što više i što skorije približile punopravnom članstvu u EU. Jednako tako, vjerujemo da temeljne reforme u području vladavine prava treba da budu jedan od glavnih uslova za napredak u pretpristupnom procesu i povlačenje dodatnih finansijskih sredstava, kao i da novi Plan rasta treba da bude usklađen s postojećim IPA III finansijskim instrumentom - rekao je Picula.

Integracija s jedinstvenim evropskim tržištem glavni je pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile EU. Jasno je vidljiv pozitivan uticaj na bruto domaći proizvod (BDP) i visinu prihoda određene zemlje, nastalog kao rezultat integracije sa jedinstvenim tržištem.

- Inovativni investiciono-reformski paket, s predviđenih šest milijardi EUR bespovratnih sredstava i zajmova, ima potencijal da bude presudna prevaga u približavanju šest država Zapadnog Balkana EU. Temeljna razlika u odnosu na trenutne podrške je u tome da bi isplate bile usko vezane uz sprovođenje dogovorenih reformi - dodao je Ressler.

EP i Savjet treba da razmotre predlog u okviru revizije višegodišnjeg finansijskog okvira.

Paralelno sa planiranim zakonodavnim procesom za usvajanje tog predloga u EP i Savjetu, šest partnerskih zemalja - Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija, pozvane su da dostave svoje pojedinačne planove reformi sa razrađenim socio-ekonomskim i fundamentalnim reformama koje će sprovesti.