Srbija preuzima predsjedavanje Ceftom - Koji su prioriteti

Srbija preuzima predsjedavanje Centralno-evropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA), a Crna Gora je već zvanično predala Srbiji predsjedavanje. Savetnik predsjednika Privredne komore Srbije Nenad Đurđević rekao je za RTS da je Cefta najviše izvozno tržište Srbije navodeći i koji će biti prioriteti predsjedavanja.

Predsjedavanje Ceftom je formalna stvar jer se članice rotiraju po azbučnom redosljedu. Međutim, sa druge strane, ipak su od Srbije, kao najveće zemlje članice, velika očekivanja.

Očekivanja su prije svega od kompanija, odnosno od biznisa Srbije i članica PKS-a imajući u vidu da je Cefta tržište praktično najveće izvozno tržište Srbije, uopšte tržište gdje Srbija plasira robu, posle EU. Dakle, jako je veliki obim razmjene sa Ceftom, navodi Đurđević.

- Do novembra 2023, ukupan promet je 5,4 mlrd EUR – od toga je 3,9 milijardi izvoz, 1,4 milijarde je uvoz. Znači dvije i nešto milijarde je suficit. Tako da su to značajna sredstva za naše kompanije gdje mi zaista ostvarujemo vrlo dobre rezultate, jer smo prepoznati kao kvalitetni, imamo dobru robu, imamo vrlo konkurentnu robu tako da je to tržište značajno i kada bismo uspjeli još da neke političke nesuglasice ili nerazumijevanja, da ih nazovem najblaže, otklonimo, to tržište bi bilo mnogo značajnije, jer trenutno ima puno barijera - kaže Đurđević.

- Agenda je u suštini određena Cefta sekretarijatom i agendu čine prioriteti koji su utvrđeni i koji nisu ispunjeni – to je prije svega međusobno priznavanje dokumenata kako bi se kompanijama olakšalo poslovanje, mislim prije svega na nalaze laboratorija. Dakle da kada imate nalaz jedne laboratorije, da on praktično važi za cijelu teritoriju Cefta strana, da ne morate ponovo da radite testiranje. Smanjenje čekanja na graničnim prelazima uvođenjem elektronske razmjene dokumenata i proširivanjem, odnosno unapređenjem graničnih prelaza. Infrastrukturni radovi traju, imate neku proceduru, pa sad imamo neko razumijevanje. Međutim, odluke bi mogle mnogo brže da se sprovode u okviru tzv. SID plus – to je elektronska razmjena dokumenata iz oblasti carine, sertifikata fito i veterinarskih. Dakle, svi tehnički preduslovi su se stekli da se ti dokumenti tako razmjenjuju i krenulo je pilot testiranje. Međutim, još uvijek kompanije moraju da donose fizički na prelaz u papiru dokument i mi očekujemo da će se pod predsjedavanjem Srbije ta stvar otkloniti, da kompanije mogu to da automatski rade samo preko elektronske najave. I treći prioritet je taj tzv. e-komerc – elektronska trgovina gdje imate u stvari da se napravi dogovor oko ovih poštanskih paketa, ta neka geolokacija. Znači, sve stvari koje u suštini ovo sadašnje poslovanje kroz elektronsku trgovinu učine dostupnom, lakom i jeftinom. E sad, prioriteti su u suštini odluke koje su usvojene na tehničkim komitetima Cefte do sada, a koje evo već tri godine čekaju političke odluke i to je opterećenje koje postoji i mi bi trebalo da uspjemo da prevaziđemo ta politička nesuglasja kako bi se 2024. godine ove odluke odblokirale i kako bi prije svega kompanije i ekonomija imali koristi od toga - naglašava Đurđević.

- Kada pogledate taj plan, on se u stvari oslanja na stvaranje zajedničkog tržišta na Zapadnom Balkanu, oslanja se na Berlinski proces i na Ceftu kao jedini trgovinski sporazum trenutno važeći. I praktično će se meriti spremnost zemalja da učestvuju i da sarađuju u okviru stvaranja jedinstvenog tržišta na Balkanu. Cjeniće se njihova spremnost da mogu da učestvuju u jedinstvenom tržištu EU. Dakle, i ono što je takođe rečeno, oni su to jasno stavili do znanja, da neće dozvoliti da bilo koja zemlja blokira ostale zemlje na tom putu - zaključuje Đurđević.