Ski centri se bore za budućnost zbog nedostatka padavina - Vještački snijeg nije rješenje

(Foto: IM_photo/shutterstock.com)

Menadžeri ski centara strahuju da će se ponavljati prošlogodišnji scenario kada se jedno po jedno skijalište zatvaralo zbog nedostatka snijega

Ni naučnici nam ne nude razlog za optimizam. Naučni izvještaji upozoravaju da bi pri 2°C globalnog zagrijavanja iznad preindustrijskih nivoa, 53% od 28 ispitanih evropskih centara bilo pod veoma visokim rizikom od nedostatka snijega. Ako bi svijet dostigao 4°C zagrevanja, 98% centara bi bilo pod veoma visokim rizikom od nedostatka sniježnog pokrivača.

Drugo istraživanje je otkrilo da je sniježni pokrivač u Alpima doživio "neviđen" pad tokom poslednjih 600 godina, pri čemu je trajanje pokrivača sada kraće za 36 dana.

I dok jedni tvrde da će skijanje preživjeti ako se globalne temperature održe unutar granica postavljenih Pariskim sporazumom i ako se industrija prilagodi, drugi upozoravaju na nedostatak akcija ključnih učesnika u lancu, počev od Međunarodne skijaške federacije (FIS).

Pomjeriti takmičarsku sezonu za jedan mjesec

Ove godine, 500 profesionalnih zimskih sportista objavilo je pismo u kojem traže od federacije veće akcije po pitanju klime. Oni su istakli takmičarski raspored koji tjera skijaše da lete avionom unazad i unaprijed preko Atlantika svake nedelje, stvarajući nepotrebno velike ugljenične otiske i pozvali su federaciju da počne sezonu kasnije i završi je ranije kako bi poštovala promjenljivu klimu.

U oktobru je pokrenuta peticija koja traži od federacije da uradi više kako bi se suočila sa klimatskim promjenama, a koja je privukla više od 35.000 potpisa.

FIS je rekla da kao potpisnik UN Okvirnog sporazuma o sportu za akciju na klimu (UNFCCC) ima obavezu da do 2030. godine smanji svoje emisije ugljenika za 50%.

- Radimo na planu održivosti koji će omogućiti da prikupljamo što više podataka tokom predstojeće zimske sezone kako bismo obezbijedili najprecizniju procjenu našeg CO2 otiska. Pomjerili smo početak sezone za jednu nedelju i nastavićemo pažljivo pratiti da li treba da počnemo sezonu još kasnije - navode u organizaciji.

Da li će skijanje postati još više sport za bogate?

Dom Vinter, iz organizacije Protect our Winters UK, koja stoji iza peticije, rekao je da nauka pokazuje da smrt skijanja nije neizbježna ako se smanje globalne emisije.

- Budućnost zimskog sporta zavisi od toga koliko dobro smanjimo emisije u narednim decenijama. Svakako pri 2°C, centri niže nadmorske visine bili bi u velikim problemima. Ali još uvijek će postojati mjesta s prirodnim snijegom u Alpima, tako da bi centri na većim nadmorskim visinama mogli preživjeti. Pitanje je koliko bi postali skupi i elitistički - ističe Vinter.

Mala količina vještačkog snega pomogla bi održavanju nekih centara, rekao je, posebno onih na nižim nadmorskim visinama. Ali vještački snijeg dolazi sa cenom, skup je i troši previše energije i vode.

Vještački sneg troši mnogo vode

Prema najnovijem istraživanju, upotreba vještačkog snijega kako bi se postigla pokrivenost od 50% na stazama smanjuje broj evropskih centara sa visokim rizikom od gubitka snijega na 27% pri 2°C i 71% pri 4°C.

Iako isto istraživanje pokazuje da su emisije od vještačkog snega male i čine samo 2% od ukupnih emisija u ski centrima, upotreba vještačkog snega u velikoj mjeri stvara probleme u potrošnji energije i vode.

Istraživanje Univerziteta u Bazelu otkrilo je da bi centri smješteni ispod 1.800 do 2.000 metara morali napustiti niže padine i sve više se oslanjati na vještački sneg kako bi bile otvorene samo više padine.

Upotreba vještačkog snijega tokom 100 uzastopnih dana povećala bi potrošnju vode za oko 540 miliona litara vode i dovela bi centre u sukob s lokalnim zajednicama zbog konkurencije u vezi s upotrebom vode.

Prema studiji, potrošnja vode u francuskim Alpima mogla bi se povećati devet puta do 2100. godine zbog ove zavisnosti od vještačkog snega.

Robert Štajger, vanredni profesor na katedri za javne finansije na Univerzitetu u Insbruku, već godinama proučava efekte klimatskih promjena na industriju. Trenutno radi na osnovu najpesimističnijeg scenarija klimatskih promjena, prema kojem će 80% ski centara u austrijskim Alpima i dalje imati dovoljno snijega do 2050. godine - iako neće biti svi prirodnog porijekla. On vjeruje da će doći do povećanja potrošnje vode do 100% zbog proizvodnje vještačkog snijega.

- Neki ski centri će i dalje biti operativni krajem vijeka. Međutim, za druge će već za 20 godina biti teško - rekao je.

Nije sve u skijanju

Dok neki pritiskaju industriju da uradi više kako bi sačuvala sport, drugi ukazuju na činjenicu da ima života i posle skijanja.

U alpskom selu Morzin, nevladina organizacija Montagne Verte upozorava da temperature u Alpima rastu više od dva puta brže od globalnog prosjeka, što, dodaju, nije dobra vijest za industriju koja zavisi od snijega. Ali zato pozivaju da se razvija turizam tokom četiri godišnja doba.

- Postoji život posle skijanja, ali moramo se prilagoditi i zamisliti kako će izgledati naša budućnost. Ovo je područje gdje se možete penjati, voziti bicikl po planinama, šetati ili jednostavno biti u prirodnom okruženju tokom cijele godine. Moramo dati veću vrijednost drugim periodima godine ne samo sa ekološke i perspektive održivosti, već i sa ljudske perspektive, jer da bi neko mjesto živjelo tokom cijele godine, morate imati posao sve vrijeme - rekao je Sesil Barton, generalni menadžer Montagne Verte.

Najveći dio emisija iz skijanja potiče od turističkih letova do centara, vožnje automobila u centrima i energije korišćene u smještaju, pa Montagne Verte radi na ubjeđivanju političara i preduzetnika da pređu na centre bez automobila.

Grupa je nedavno odvela osam lokalnih gradonačelnika u centar bez automobila Zermat u Švajcarskoj kako bi ispitali da li bi Morzin mogao da prati taj put.

Grupa je takođe uspjela da podstakne 100 preduzeća da postanu dio Alpeks Express pass koji nudi popuste za ski karte, vodiče za skijanje, masaže u spa centrima i jogu ljudima koji putuju na odmor vozom.