Najviše lažnih eura stiže iz ilegalnih fabrika u Rumuniji

- U Beranama smo ljetos imali jedan slučaj novčanice od 50 EUR plasirane u jednoj apoteci, ali brzo je otkriveno. Od tada nemamo prijavljenih slučajeva - kazao je saogovornik iz beranske policije.

Dešava se, međutim, da se slučajevi pronalaska faslifikovanih novčanica ne prijavljuju policiji, jer je policijsko-sudska procedura koja nakon toga slijedi veoma duga i komplikovana.

- Toga smo i mi svjesni. Onaj ko dođe do lažne novčanice radije se nekada odlučuje da je se i sam negdje oslobodi, nego da prijavi policiji. Nije ni svejstan da time čini krivično djelo - kaže službenik policije.

On napominje da su najlakša meta vlasnika lažnih novčanica prodavci na pijacama, koji ne nose sa sobom aparate, a novčanice su tako vješto urađene da ih je veoma teško prepoznati "od oka".

- Najlakše je falsifikovati novčanicu od 200 EUR, a najbolji falsifikat koji smo do sada pronašli bio je od 100 EUR. Ipak najviše lažnih novčanica je od 50 EUR - priča taj inspektor.

Zbog ranijih slučajeva koji su registrovani i njihove učestalosti, policija je nerijetko imala običaj da upozorava vlasnike trgovina i građane da obrate pažnju na novac koji primaju na ruke, i to je u više navrata urodilo plodom.

Tako je jednom prilikom, u ranijem periodu, zabilježen slučaj da je prodavačica na kiosku prepoznala "lažnjak" i tada je uhvaćen stanovnik jednog susjednog grada koji se lagodno šetao po Beranama sa torbom u kojoj je, kako se ispostavilo, bilo ni manje ni više nego pet hiljada lažnih novčanica, uglavnom u većim apoenima.

I dok su se prodavci koliko-toliko uvještili u prepoznavanju krupnih novčanica, jedan neprijavljeni slučaj, unio je pometnju pri saznanju da su, osim krupnih, u opticaju i sitnije falsifikovane papirne novčanice, od 20 ili čak 5 EUR.

- Na te novčanice slabo ko obraća pažnju. Oni koji ih imaju često ih i nesvjesno plasiraju. Ako već znaju da su ih negdje dobili lako ih se oslobode trgujući kod pijačnih prodavaca - kaže jedan trgovac.

Policiji, ipak, kako je potvrđeno RTCG nije prijavljen ni jedan slučaj sitnije lažne novčanice, manje od 50 EUR, jer ih vlasnici radije unište ili ih se i sami oslobode, nego da se ko zna koliko dugo povlače u policiji i po sudovima.

Dobro obaviješteni izvor Portala RTCG objašnjava da najveće količine falisfikovanog novca na Balkan i u zemlje Evropske unije stiže iz ilegalnih fabrika koje se nalaze u Rumuniji.

- U toj zemlji se najviše rade lažni euri, kuvajtski dinari i američki dolari. Najteža za falsifikovanje je britanska funta. Kriminalne grupe koje se bave stavljanjem u promet falsifikovanog novca kupuju ga u vrijednosti od dvadeset odsto pravog. Tako se, na primjer, za milion eura lažnog novca, plaća dvjesta hiljada eura - kaže izvor RTCG.

U jednom ranijem novinarskom istraživanju konstatuje se kako se u zemljama zapadne Evrope, poput plimnog talasa, širila nova vrsta prevare. Ideja je, kako se objašnjava, prilično jednostavna. Kriminalci pretražuju novinske i internet oglase u potrazi za nekretninama, skupim automobilima, jahtama, vrijednim nakitom, satovima, umjetničkim djelima, pa čak i konjima. Ne ustručavaju se ni da "preuzmu" nečiju radnju ili firmu, ili da nude investiciju u već postojeći ili biznis u povoju.

Mjesta sastanka su obično dva grada na sjeveru Italije, a kao "rezervna" mjesta sastanka kriminalci koriste i gradove u Francuskoj, zemljama Beneluksa ili Španiji. Pri tome ih biraju tako da žrtvama "uštede dalek put". Članovi ovih kriminalnih grupa vole da se predstavljaju kao Italijani, Arapi, Grci, Česi, a među njima ima i kriminalaca iz bivše SFRJ.

Operišu u većim grupama, jer mijenjanje sastava timova policiji otežava sagledavanje strukture grupe i razmjera prevare. Šefovima kriminalnih grupa ovo omogućava da one koji su niže u hijerarhiji drže u neznanju o veličini plijena.

Dobro verziran i obaviješten izvor potvrđuje da i u ovom poslu ima kriminalaca sa prostora Crne Gore, kao i sa čitavog Balkana. On kaže, međutim, da prevare na našim prostorima nisu tako velike kao one na zapadu.

- Najveća akcija koja je izvedena na prostoru Balkana bila je ona pod nazivom "Morava" u Srbiji, kada je među uhapšenima bilo nekoliko crnogorskih državljana i jedan Mojkovčanin - priča naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je, ipak, malo tržište i falsifikovani novac u našu državu ulazi u manjim količinama, odnosno nema velikih transakcija kao što je to slučaj u zapadnoj Evropi.