Ne spasavajte planetu, nije zelena energija nego čista, nije kriza nego prilika - Najveći avanturista našeg doba predlaže novi ekološki rečnik

(Foto: Anut21ng Photo/shutterstock.com)

Najveći avanturista našeg doba, kako ga opisuju, siguran je da mnogi klimatski izrazi mogu uplašiti ljude umjesto da ih inspirišu na akciju i predlaže novi jezik koji će preformulisati našu situaciju kao priliku, umjesto krize, o čemu će govoriti na predstojećoj konferenciji COP28 u Dubaiju.

Primjera radi, izraz "zelena ekonomija" po Pikaru motiviše ekologe, ali odbija one koji u njemu prepoznaju napad na svoj način života ili povećanje računa. Umjesto "zelena ekonomija", Pikar predlaže "čista ekonomija", jer, kako kaže, niko ne voli "prljavo". Isto važi i za zelenu energiju koju je potrebno preimenovati u čistu.

Spisak formulacija koje je potrebno rebrendirati tu se ne završava. Trošak treba zamijeniti investicijom, krizu prilikom, umjesto problema tu je rješenje, dok pogodnosti mijenjaju žrtvu, a nova zanimanja izgubljene poslove. Zamjena za ekološki je logično, bolje od spasavanja planete je unapređenje kvaliteta života ili spasavanje čovječanstva, a od "odrasta" ("degrowth") - efikasnost.

I dok su nekima njegovi predlozi prihvatljivi, drugi nisu oduševljeni. Džon Aleksander iz New Citizenship Project ne voli neke predložene promjene, poput krize u priliku, problema u rješenje, žrtve u pogodnost.

- Ovo je vrijeme krize. Mi se suočavamo sa ozbiljnim problemima, biće žrtava - ne uvija Aleksander.

Rejčel Or, izvršna direktorka za komunikacije Climate Outreach, kaže da joj se čini da su mnogi od ovih izraza i dalje usmjereni ka elitnom auditorijumu.

- Na primjer, nisam sigurna da biste dobili izuzetno pozitivan odgovor na "nova zanimanja" od radnika u čeličani koji su otpušteni. Mislim da je zaista važno da diskutujemo o tome ko ima pravo da postavlja jezik. Kako bi ljudi u najviše pogođenim klimatskim zajednicama i nacijama razmišljali o ovim izrazima i ovom jeziku?

Strateg zaštite životne sredine, Kris Rouz, ide dalje, tvrdeći da svaki uspješan pomak u terminologiji mora biti zasnovan na razumijevanju prioriteta različitih javnosti. On primjećuje da ekolozi obično zastupaju univerzalističke vrijednosti, dok većina pristalica opstrukcije, poricanja ili odlaganja klimatskih promjena ima vrijednosne setove koji podržavaju individualnu sigurnost, bezbjednost i jednostavnost. Rouz podržava ideju dodatnog istraživanja komunikacija o klimi, ali je oprezan po pitanju ubacivanja u arenu harizmatične ličnosti poput Pikara, koji se specijalizovao za čistu tehnologiju.

- Ne biste željeli da to bude još jedno odvraćanje pažnje ili uzrok za odlaganje. Morate se sjetiti da ideje treba testirati prije nego što se isprobaju - kaže Rouz.

To je upravo ono što je Džon Maršal iz nevladine organizacije Koalicija potencijalne energije uradio - potrošivši četiri godine istražujući i testirajući komunikaciju o klimi. On predlaže napuštanje tehničkog jezika i odbacivanje apstraktnih pojmova poput antropogeno i dekarbonizacije. Umjesto toga, kaže, komunikatori bi trebalo da govore kao ljudska bića, da govore o ličnim iskustvima ekstremne toplote, požara i poplava.

Njegov vodič za jezik o klimi bilježi da lokalizovanje poruka puno pomaže. Fraza "Spasite Floridu" pobeđuje nad "Dostizanje neto nule do 2040" kada pitate obične ljude.

- Pokažite da klima ima značaja za ljude poput mene - njegov je moto.

M. D.