Države sa jakom petrohemijskom industrijom blokirale pakt protiv zagađenja plastikom

(Foto: Pixabay/adege)

Iako je velika većina zemalja podržavala globalna, pravno obavezujuća pravila za upravljanje plastikom tokom čitavog njenog životnog ciklusa, od proizvodnje do odlaganja, mali broj zemalja sa najznačajnijim petrohemijskim interesima je blokirao konkretne akcije. Među zemljama koje su se zalagale za ograničavanje proizvodnje plastike bila je i Evropska unija.

Industrija plastike i proizvođači nafte, kao glavne sirovine za proizvodnju plastike, uključujući Rusiju i Saudijsku Arabiju, zagovarali su promovisanje reciklaže i ponovne upotrebe. Pojedine vlade (predstavnici EU, Kanade, Kenije…) i ekološki aktivisti su isticali da proizvodnju plastike treba demotivisati. U Najrobiju su vlade dale više od 500 predloga za rješavanje problema.

Za sada čak ni nacrt sporazuma

Zbog poteza proizvođača nafte i petrohemijskog kompleksa, u Najrobiju nije napravljen formalni nacrt sporazuma, niti će biti formalnog rada prije sledeće runde pregovora, koja odlaže razgovore o važnim mjerama za okončanje aktuelne krize zagađenja plastikom do aprila sledeće godine. Ipak, progresivne i ambiciozne zemlje spremne za ovaj sporazum sada imaju vremena da razviju pravila.

Uprkos opstrukcijama, više od 100 zemalja podržavanja globalne zabrane i postepeno ukidanje najštetnije plastike, međutim, 140 zemalja želi da uspostavi globalno obavezujuća pravila, protiveći se nekim zemljama koje se zalažu za sporazum zasnovan isključivo na dobrovoljnim akcijama. Međutim, industrija za ponovnu upotrebu vjeruje da postoje neke dobre ideje na stolu.

U ovoj rundi pregovora, pregovarači su prvi put radili na nacrtu teksta sporazuma, predstavljajući niz konstruktivnih opcija za jačanje predloženih globalnih pravila tokom životnog ciklusa plastike, od vađenja nafte i gasa do proizvodnje plastike, do dizajna za ponovnu upotrebu i popravku i bezbjedno odlaganje.

Betani Karni Almrot, ekotoksikolog sa Univerziteta Geteborg u Švedskoj, koja je učestvovala u razgovorima, rekla je da se svijet suočava sa velikim izazovom.

- Plastika je povezana sa klimatskim promjenama, gubitkom biodiverziteta i drugim velikim prijetnjama i krizama sa kojima se mi kao ljudska populacija suočavamo na planeti - rekla je ona za Rojters.

Žalba WWF-a

Pošto su preostale samo dvije runde pregovora za postizanje sporazuma o globalnom sporazumu o okončanju zagađenja plastikom prije kraja 2024. godine, WWF poziva zemlje da maksimalno iskoriste vrijeme koje prethodi pregovorima u Otavi kako bi mobilisale političku podršku i pripremila tehnička osnova koja je potrebna za uspostavljanje prekretnice u pregovorima. Razgovori u Najrobiju donijeli su konkretne predloge na sto i identifikovali oblasti koje su dovele do neslaganja. U Otavi zemlje moraju da počnu stvarne pregovore i da se dogovore o uslovima sporazuma uz podršku većine.

WWF je nedavno objavio izvještaj u kojem upozorava da je stvarna cijena plastike za životnu sredinu, zdravlje i ekonomiju čak 10 puta veća za zemlje sa niskim prihodima, iako one troše skoro tri puta manje plastike po glavi stanovnika od zemalja sa visokim dohotkom.

- Skupština UN za životnu sredinu zadužila je pregovarače da razviju sporazum koji bi okončao zagađenje plastikom. Svakim minutom koji odlažemo, dodajemo toksično nasljeđe koje ćemo ostaviti budućim generacijama. Pregovarači moraju biti vođeni hitnošću krize zagađenja plastikom sa kojom se suočavaju oni izvan konferencijskih sala, a ne onim što su najmanje ambiciozne zemlje spremne da prihvate. Sastanak u Otavi može biti ta prekretnica - rekla je Nataša Kalauz, izvršna direktorka WWF Adrija.