Poljoprivrednici uslovljavaju fabriku u Tuzima: Krompir samo ako povećaju cijenu otkupa

Ukoliko pojeftini đubrivo ili poraste cijena otkupa krompira za proizvodnju čipsa poljoprivredni proizvođači nastaviće saradnju sa ovom fabrikom. Ove godine čipsara je od proizvođača otkupljivala krompir za 30 centi po kilogramu, ali on nije dobro rodio u svim djelovima Malesije.

Jedan od najvećih proizvođača krompira Toma Junčaj za čipsaru proizveo je preko 100 tona krompira. On je istakao da su svi dobili istu sortu "sinora", ali da je bitno koliko se rada i truda uloži u proizvodnju.

- Rodi mi je bio odličan. Proizveo sam mnogo, ali sam čipsari dao preko 100 tona. Mogao sam i više da im dam da je cijena bila bolja. Mnogo sam novca uložio u proizvodnju. Ima ljudi koji se žale na rod. To nije do sorte, jer smo svi dobili istu, već je do zemlje i rada. Treba veliki trud, rad i dobro đubrivo. Ove godine morali smo mnogo i da prskamo krompir jer je bilo takvo vrijeme. Kod mene jedna parcela nije rodila, jer je zemlja bila loša. Najbolja zemlja je pored jezera, tu je najbolje rodio. Prošle godine imali smo dvije druge sorte koje su loše rodile. Sada smo se svi prebacili na ovu - rekao je Junčaj.

On još nije odlučio da li će nastaviti saradnju sa čipsarom i naredne godine jer sve zavisi od cijene.

- Ako cijena ponovo bude 30 centi, ali padne cijena đubriva onda hoćemo. Ako povećaju na 40 centi onda bi možda i mogli da zaradimo iako đubrivo ne pojeftini. Imao sam skoro 80 rala krompira i ne znam koliko mi je đubriva prošlo. Znam da sam u proizvodnju uložio 45.000 EUR. Plaćali smo džak đubriva 23 eura. Druge vrste krompira sam prodao prodavnicama po dobroj cijeni. Cijena je bila fenomenalna - kaže Junčaj.

Za razliku od njega Smailj Čunmuljaj je očekivao bolji rod, ali i veću cijenu otkupa.

- I cijena je malo poremetila zaradu. Otkupljivali su nam krompir 30 centi po kilogramu, što je upola manje od pijačne cijene. Ovdje su velike vrućine bile, a naše podneblje nije baš dobro za proizvodnju krompira, tako da je i prinos bio lošiji. Kolašinski krompir je kvalitetniji, a recimo "agria" je i tamo i ovamo, ali su meteo uslovi drugačiji. Ovdje se krompir prži prije nego stigne u tiganj. Oko 100 tona sam imao za čipsaru. Očekivao sam da će više roditi. Svima su otkupili sve što su proizveli. Sjeme su dali i kada dođe vrijeme za naplatu odbiju to što im dugujemo, ostatak nam isplaćuju. Za sledeću godinu vidjećemo kako će sve ići, ali vjerovatno ćemo nastaviti saradnju - rekao je Čunmuljaj.

Zef Dedvukaj prije neku godinu odustao je od proizvodnje krompira, jer oko njega ima puno posla, a ne isplati se. Ove godine je, kako kaže, nekima je dobro rodio, dok se drugi žale.

- Recimo krompir je više puta trebalo prskati, a dešavalo se da nijesu to radili na vrijeme ili nijesu imali sredstva da kupe preparate. Neki su više nego zadovoljni. Čipsara je dobra za opštinu Tuzi, ali mora da se uključi i Ministarstvo poljoprivrede i da podrže proizvođače jer sa tom cijenom koju daje fanrika mislim da nije neka zarada. Kod nas su veliki troškovi za proizvodnju krompira, jer je đubrivo skupo, sredstva za zaštitu takođe, a recimo svaki drugi dan mora da se navodnjava jer je teren suv. Ove godine je bilo kiše, ali je ona donijela bolest. Ne znam koliko je isplativo, jedino ko nema čime drugo da se bavi pa da proizvodi krompir. Nema ni radne snage. Ako i nađemo radnike dnevnice su im 40 do 50 eura - kazao je Dedvukaj.