Postignut dogovor o prvom zakonu EU koji se baci curenjem metana - Minimalni standardi obavezni od 2030.

U sredu, 15. novembra u 3 sata posle ponoći završeni su pregovori o zakonu EU za borbu protiv emisija metana iz energetskog sektora, drugog najvećeg gasa staklene bašte na svetu.

- Evropska unija konačno uvodi obavezujuće mjere za smanjenje metana koji ubija klimu - rekla je Juta Paulus, zelena poslanica iz Njemačke koja je pregovarala o sporazumu u ime Evropskog parlamenta.

Njena koleginica, španska ministarka za ekološku tranziciju Tereza ​​Ribera, koja je predstavljala 27 zemalja bloka u pregovorima, pozdravila je "veliko dostignuće" koje "predstavlja ključni doprinos klimatskim akcijama".

Sa globalnom konferencijom o klimi COP28 koja je počela 30. novembra, zakonodavci EU su željeli da imaju šta da pokažu, pošto su Kina i SAD već ranije najavile svoje planove da se pozabave metanom.

- Veoma sam zadovoljan što ćemo na klimatsku konferenciju UN-a u Dubaiju ići punih ruku - rekla je Paulus u saopštenju.

Politički sporazum je privremen i sada ga moraju odobriti ministri i parlament prije nego što stupi na snagu. Formalno odobrenje se smatra formalnošću.

Za razliku od CO2, metan se trenutno ne prati niti se mjeri.

- Metan je bio slijepa tačka naše klimatske strategije. Više nije - rekao je Paskal Kanfin, francuski liberal koji je bio dio pregovaračkog tima parlamenta.

Poljoprivredni sektor, koji čini 53% emisija metana u EU, nije obuhvaćen zakonom.


Obaveza otkrivanja i sanacije curenja

U središtu zakona EU o metanu je obaveza energetskih kompanija da otkriju i poprave curenja iz infrastrukture nafte i gasa, obaveza koja će se proširiti na uvoz fosilnih goriva, što uzrokuje veliki udio u emisiji metana u bloku.

Istovremeno, EU mora da izgradi sveobuhvatnu bazu podataka o emisiji metana za blok.

Prilikom otkrivanja i popravke curenja, ili LDAR-a, pregovarači su se opredijelili za pragove od 17 grama metana na sat za podvodno curenje, 5 grama za podzemno i 1 gram za nadzemno.

U skladu sa zahtjevima industrije, Evropska komisija će biti ovlašćena da promijeni pragove godinu dana nakon stupanja zakona na snagu, putem implementacionog akta.

Biće pokriven i uvoz nafte i gasa, koji čine 80% potrošnje EU. Od 2027. uvoznici moraju da izveštavaju o kvalitetu koji odgovara standardima EU.

Komisija dobila ovlašćenje da postavi standarde intenziteta metana tri godine nakon stupanja zakona na snagu.

Proizvođačima čija su fosilna goriva povezana sa velikim stepenom emisije metana biće zabranjeno da posluju sa uvoznicima iz EU ili da obnavljaju postojeće ugovore. Od uvoznika o čijim ugovorima se odlučuje na duži rok biće zatraženo da "daju sve od sebe" da ubijede svoje dobavljače da prihvate slične nove klauzule.

Ugovori poput onog austrijskog OMV-a sa Rusijom - koji će kompaniju obavezati da kupuje ruski gas do 2040. godine - neće biti pogođeni.

Ipak, proizvođači koji se nalaze u SAD ili Rusiji - dva najveća emitera metana - će ipak biti pogođeni.

Prva faza će se fokusirati na prikupljanje podataka i stvaranje globalnog alata za praćenje emitera metana i mehanizma za brzo reagovanje super emitera, nakon čega će uslediti mjere za obezbjeđivanje ekvivalentnih mjera praćenja, izvještavanja i verifikacije koje će se primjenjivati od 2027. godine.

Od 2030. počeće da se primjenjuju maksimalne vrednosti intenziteta metana, što znači da bi uvoznicima iz EU moglo biti zabranjeno da kupuju najprljaviji gas, naftu i ugalj na svijetu - iako će se ta odredba primjenjivati samo na nove ugovore.

Da li će se zabrana uvoza desiti ili ne, zavisiće od standarda koje je definisala Evropska komisija - i od spremnosti zemalja EU da ih sprovedu.

- Nadležni organi svake zemlje članice imaće ovlašćenje da izriču administrativne kazne ako se ove odredbe ne poštuju - navodi se u saopštenju Savjeta EU, koji predstavlja 27 zemalja članica.

Za razliku od evropskih antimonopolskih pravila, potencijalne kazne neće biti zasnovane na globalnom prometu.


Obaveza izvještavanja

Na domaćem planu, zakon će zahtijevati od kompanija za fosilna goriva čija se proizvodnja nalazi u Evropi da počnu da izvještavaju o podacima 18 mjeseci nakon stupanja zakona na snagu. Podaci bi tada trebali postati detaljniji jer kompanije moraju meriti svaku lokaciju pojedinačno dvije godine nakon toga.

Četiri godine nakon stupanja zakona na snagu, svaki pojedinačni izvor metana u EU - od napuštenih rudnika uglja do sveže izbušenih naftnih bušotina - mora biti prijavljen. Izvještavanje će biti godišnje, sa inspekcijama najmanje svake tri godine.

Rudnici stariji od 70 godina nisu obuhvaćeni zakonom. Nisu ni rudnici koji su poplavljeni ili zapušeni više od deset godina. Nisu obuhvaćene ni bušotine nafte i gasa zatvorene prije više od 30 godina.

- Ishod je više nego što smo se nadali - rekao je jedan izvor iz EU koji se zalagao za više klimatskih ambicija u pregovorima.

Evropski parlament

Zeleni Nemačka

Ministarstvo za ekološku tranziciju Španije

Juta Paulus

Tereza Ribera

metan

emisije metana

Zakon o curenju metana

globalna konferencija o klimi COP28