NavMenu

CG ostvarila ograničen napredak u dijelu ekonomskih kriterijuma - Zemlja umjereno pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije

Izvor: eKapija Četvrtak, 09.11.2023. 09:25
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/Alexandros Michailidis)
Crna Gora je ostvarila ograničen napredak u dijelu ekonomskih kriterijuma i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije, pokazuje izvještaj Evropske komisije.

Kako se navodi, ekonomska ekspanzija se nastavila snažnim tempom u 2022, podržana privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma.

- Nepovoljne okolnosti dolazile su od inflatornih pritisaka izazvanih globalnim rastućim cijenama roba. Deficit tekućeg računa povećao se sa brzom ekspanzijom izvoza i uvoza - stoji u izvještaju.

Ekspanzivna fiskalna politika podstakla je domaću potražnju i doprinijela vrlo visokom rastu neto plata.

- Budžetski deficit se značajno povećao, a nije razvijen sveobuhvatan srednjoročni plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova. Situacija na tržištu rada se poboljšala, ali strukturni problemi su i dalje prisutni, uključujući velike regionalne i rodne razlike, sivu ekonomiju i visoku stopu nezaposlenosti mladih i dugoročno nezaposlenih - smatraju u Evropskoj komisiji.

Bankarski sektor je ostao dobro kapitalizovan i likvidan. Broj novih preduzeća se povećao, ali napori da se poboljša poslovno okruženje i upravljanje preduzećima u državnom vlasništvu su usporeni usljed političke neizvjesnosti.

U izvještaju je navedeno i da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi s pritiscima konkurencije i tržišnih kretanja unutar EU.

- Iako je javno finansiranje istraživanja i razvoja i dalje skromno, postignut je određeni napredak u privlačenju privatnih investitora. Nastavljeni su napori da se unaprijedi zelena i digitalna tranzicija, ali i dalje postoje veliki infrastrukturni nedostaci, jer administrativni i finansijski kapaciteti za identifikaciju i određivanje prioriteta i sprovođenje velikih javnih investicija ostaju ograničeni, te predstavljaju prepreku u korištenju podrške EU - stoji u izvještaju.

Iz Evropske komisije napominju da su, uprkos određenom napretku u metalurškom sektoru i dobrim rezultatima u turizmu, potrebni napori da se proširi uska proizvodna baza Crne Gore.

- Niska dodatna vrijednost domaćih proizvoda, ograničena veličina lokalnih preduzeća i njihova niska stopa učešća u izvozu predstavljaju prepreke za povećanje produktivnosti i konkurentnosti lokalnih preduzeća - dodaju.

U dokumentu se navodi i da je zemlja umjereno pripremljena, odnosno da ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti javnih nabavki.

- U 2022. godini postignut je određeni napredak u usklađivanju s pravnom tekovinom EU i daljem unapređenju funkcionisanja sistema elektronskih nabavki. Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da se fokusira na djelotvornu implementaciju zakonodavstva u oblasti javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava. Takođe bi trebalo da se u potpunosti uskladi s pravilima javnih nabavki EU u svim slučajevima, kao na primjer kod dodjele koncesije za upravljanje aerodromima - poručuju.

Ističu da je klaster unutrašnjeg tržišta ključan za pripreme Crne Gore da ispuni zahtjeve unutrašnjeg tržišta EU i od velike je važnosti za moguće mjere rane integracije i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta.

- Ostvaren je napredak u nadzoru tržišta, akreditaciji i standardizaciji, pravima intelektualne svojine i usvajanju nove, sveobuhvatne nacionalne strategije o intelektualnoj svojini, transparentnosti državne pomoći, bankarstvu, zaštiti potrošača i zdravstvenoj zaštiti - navode.

U dokumentu je ocijenjeno i da zemlja treba da se fokusira na usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u oblasti standardizacije, jačanje Zavoda za zapošljavanje, nastavak usklađivanja s Direktivom EU o uslugama, sprovođenje novih pravila poštanskog tržišta, intenziviranje napretka u razvoju kvalifikacija za regulisane profesije, ubrzanje napretka u elektronskoj registraciji preduzeća, kretanju kapitala i plaćanjima, uključujući i sticanje imovinskih prava, te usvajanje novog zakona o privrednim društvima i zakona o korporativnom računovodstvu.

Takođe, nužno je dalje usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u oblasti intelektualne svojine, usvajanje mape puta koja se odnosi na završna mjerila u oblasti konkurentnosti i državne pomoći i dalji napredak u slučajevima državne pomoći, uključujući složene slučajeve poput Montenegro Airlinesa i Air Montenegra, zatim obezbjeđivanje zaštite potrošača i zdravstvene zaštite, kao i sprovođenje zakona koji usklađuju zakonodavstvo s pravnom tekovinom EU u sektoru osiguranja i tržišta kapitala.

Navodi se i da su usvajanjem podzakonskih akata u oblasti državne pomoći i zapošljavanjem dodatnog osoblja, ojačani administrativni kapaciteti.

Odluke i mišljenja organa za državnu pomoć pravovremeno se objavljuju u registrima državne pomoći, što dodatno povećava transparentnost. Ostaju važeće i preporuke iz prošle godine.

- Jedna od preporuka je da u narednoj godini Crna Gora zaključi slučaj Montenegro Airlinesa i nastavi sa uspostavljanjem nove nacionalne avio-kompanije Air Montenegro, kako bi se obezbijedila jasnoća u vezi sa državnom pomoći i pravnom kontinuitetu između ove dvije kompanije - naveli su.

Takođe, potrebno je ostvariti napredak u drugim važnim trenutnim istraživanjima neprijavljene/moguće državne pomoći, uključujući Uniprom KAP, auto-put Bar - Boljare i po potrebi, povratiti odgovarajuća sredstva.

Iz Komisije navode da klaster konkurentnosti i inkluzivnog rasta ima značajne veze s Programom ekonomskih reformi Crne Gore. Napredak je postignut u kontroli duvana, penzijama, industrijskoj politici, operacionalizaciji Fonda za inovacije, oporezivanju i olakšavanju trgovačke djelatnosti. U oblasti ekonomske i monetarne politike, u toku je rad na implementaciji akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU.

- Crna Gora sada treba da se fokusira na nezavisnost medijskog sektora i donošenje zakona o audiovizuelnim medijima, usklađivanje sa pravnom tekovinom EU o porezu na dodatu vrijednost, koordinaciju rada na ekonomskim i monetarnim pitanjima, zakon o radu i zakon protiv diskriminacije, zaštitu na radu, analizu industrijske politike i izradu nove politike, istraživanje i inovacije, obrazovanje i obuke, te implementaciju kompjuterizovanog tranzitnog sistema kompatibilnog sa EU - pojašnjeno je.

Kada je riječ o zelenoj agendi i klasteru održive povezanosti, oni imaju značajne veze s Programom ekonomskih reformi Crne Gore, Ekonomskim i investicionim planom Komisije i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.

- Ostvaren je napredak u uspostavljanju "dan-unaprijed energetskog tržišta" i državne kontrole luka, ali napredak je bio ograničen u odnosu na životnu sredinu i klimatske promjene. Crna Gora sada treba da se fokusira na strategiju zelene tranzicije u energetskom sektoru, uključujući planove pravedne tranzicije za gašenje elektrane u Pljevljima, donošenje i implementaciju zakona o željeznici, reviziju Strategije razvoja saobraćaja i značajno pojačanje napora u oblasti upravljanja otpadom, kvaliteta vode i vazduha, zaštite prirode i klimatskih promjena, uključujući usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana bez daljeg odlaganja - ističe se u dokumentu.

Klaster resursa, poljoprivrede i kohezije obuhvata politike povezane sa strukturnim fondovima i investicionim fondovima EU i razvoj kapaciteta za preuzimanje odgovornosti kao buduće države članice EU. Napredak je ostvaren u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz donošenje nove Strategije, hrani i ribarstvu i akvakulturi, regionalnoj politici i strukturnim instrumentima, finansijskim i budžetskim odredbama.

- Crna Gora sada treba da se fokusira na početak implementacije programa IPARD III, brže usklađivanjivanje zakonodavstva u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i ribarstva i akvakulture, unapređenje prehrambenih objekata i kontrole bezbjednosti hrane uz nastavak planova vakcinacije protiv bjesnila po potrebi, potrebe kohezione politike EU za izgradnju kapaciteta za rukovanje programima Instrumenta za pretpristupnu pomoć pod indirektnim upravljanjem i pravila upravljanja sistemom sopstvenih resursa - dodaju.

U dokumentu Evropske komisije piše i da je legalna radna migracija nastavila da raste. Tako je, navode, tokom 2022. godine, izdato je 29.319 dozvola za privremeni boravak i rad, uglavnom za sezonske radnike.

Navodi se i da je kontroverzni program za sticanje ekonomskog državljanstva, koji je podržavao javne prihode, ali se sukobljavao sa obavezama zemlje prema EU, istekao je krajem 2022. godine. Međutim, ukazuju na to da su mnoge neprocesuirane aplikacije nastavile da se razmatraju čak i u 2023. godini.


Borba protiv korupcije

Izvještaj Evropske komisije pokazuje i da je Crna Gora postigla određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije, te da je ostvaren ograničen napredak.

- Korupcija, uključujući korupciju na visokom nivou, ostaje pitanje koje zabrinjava i preovlađuje u mnogim oblastima, uključujući i državne strukture. Crna Gora nije dovoljno unaprijedila svoj zakonodavni i strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim i međunarodnim standardima - ističu.

Ukazuju i na činjenicu da je nekoliko slučajeva korupcije visokog profila je pod istragom.

- Crna Gora i dalje treba da pokaže strog i nedvosmislen odgovor krivičnog pravosuđa na ovu opasnu pojavu. Postignut je ograničen napredak u sprečavanju korupcije. Rezultati Agencije za sprečavanje korupcije su kvantitativno poboljšani. Međutim, potrebno je dodatno osigurati njenu nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost. Zakon o sprečavanju korupcije treba poboljšati - navode.


Reforma javne uprave

Ograničen napredak ostvaren je i u pblasti reforme javne uprave. Iz Evropske komisije podsjećaju da je Crna Gora usvojila novi Program reforme upravljanja javnim finansijama i započela je njegovu implementaciju.

- Nasuprot tome, nije bilo promjene u izmjenama i dopunama zakonskih rješenja koja regulišu rad državne službe, a koja su uvela snižene uslove u odnosu na potrebne kvalifikacije i široka diskreciona prava imenujućih vlasti za razriješavanje dužnosti šefova organa uprave - ukazuju.

Dodaju i da je Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi radi usklađivanja sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, ne poštujući preporuku Evropske komisije.

- Sniženi uslovi su izvor stalne zabrinutosti u odnosu na princip zapošljavanja na osnovu zasluga, kompetentnosti i nezavisnosti državnih službenika. Stalne kadrovske promjene u javnoj upravi dovele su do daljeg gubitka ekspertize o pitanjima vezanim za proces pristupanja EU i sveukupno usporavanje tempa reformi. Skupština tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Djelotvornu podjelu odgovornosti unutar javne uprave tek treba uspostaviti - zaključuju.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.