NavMenu

UNESCO: BiH mora procijeniti utjecaj HE Buk Bijela na Durmitor i Taru

Izvor: Radio Slobodna Evropa Subota, 21.10.2023. 11:05
Komentari
Podeli
(Foto: YouTube/Foca24 Info/Screenshot)
Bosna i Hercegovina mora procijeniti potencijalni uticaj na životnu sredinu projekta Hidroelektrane (HE) Buk Bijela, koja je planirana na rijeci Drini u Bosni i Hercegovini, "na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru", odluka je Odbora za Svjetsku baštinu UNESCO-a.

Odbor je zatražio od država članica Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije da održe kontinuitet riječnog ekosistema i neometan tok rijeke.

- Bosna i Hercegovina i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih utjecaja kroz Stratešku procjenu utjecaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom - navedeno je odluci UNESCO-a.

Kako prenosi radio Slobodna Evropa, nacionalni park Durmitor nalazi se na UNESCO-ovoj Listi svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa, dok je kanjon Tare proglašen svjetskim ekološkim rezervatom i prema navodima Crne Gore ova područja bi se narušila izgradnjom HE Buk Bijela u Foči.

Udruženja za zaštitu životne sredine iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore godinama ukazuju na negativne posljedice izgradnje HE Buk Bijela po životnu sredinu.

Zbog ovog projekta podnesen je niz žalbi međunarodnim tijelima, a žalbeni postupak se vodio i pred Ustavnim sudom BiH.

Šta predviđa zajednički projekat Republike Srpske i Srbije?

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema Gornja Drina.

Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane, Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije.

Prema projektu Gornja Drina, većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51%, a 49 odsto entitet RS.

Izgradnju sve tri hidroelektrane finansiraće Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS.

Vlasti Republike Srpske projekte izgradnje hidroelektrana provode u skladu s odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a kojima su sve rijeke u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a".

Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlukom u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.

Predstavnici RS-a, pak, smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidroelektrana ne krše odluku Ustavnog suda BiH.

To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području RS-a.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.