Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Najveća vetrenjača na svijetu počela da proizvodi struju u Kini
Komentari
Ilustracija (Foto: Pixabay / josealbafotos)
Prema kompanijskom saopštenju, prečnik rotora ove džinovske vetroturbine iznosi 260 metara, dok su lopatice dugačke 123 metra.
Visoka je 152 metra. Poređenja radi, Kip slobode u Njujorku visok je "samo" 93 metra, a beogradski Pobednik 14 metara.
Ali pored veličine, impresivna je i snaga vetrenjače koja iznosi 16 MW.
Svaki put kada napravi pun krug u elektromrežu šalje preko 30 kilovat-časova struje. Procjenjuje se da će godišnja proizvodnja vjetroturbine dostići 67 gigavat-časova što je dovoljno za napajanje 80 hiljada stanovnika.
Naravno, ni njen doprinos borbi protiv klimatskih promjena neće biti zanemarljiv: kako se navodi, u toku godine vetrenjača će uštedjeti oko 56 hiljada tona ugljen-dioksida.
Može da podnese tajfune koji duvaju preko 280 kilometara na sat, što je izuzetno bitno imajući u vidu lokaciju vjetroparka u sklopu kog se nalazi. Na tom području, navode mediji, preko 200 dana godišnje duvaju izuzetno jaki vjetrovi.
Kako bi se pripremila za tajfune i jake vjetrove, vjetroturbina je opremljena sa hiljadu senzora. Oni će, koristeći tehnologiju digitalnog blizanca, omogućiti da se vetrenjača prilagodi vremenskim uslovima čime se unapređuje njena efikasnost i izdržljivost.
Nova vjetroturbina je status najveće preuzela od vetrenjače sa rotorom od 252 metra.
Međutim, kompanija Ming Jang je početkom ove godine najavila da radi na razvoju još veće vjetroturbine, kapaciteta 18 MW, čiji će rotor biti preko 280 metara, dok će dužina lopatica biti 140 metara.
oslednjih godina svedočimo pojavi sve većih i snažnijih vetrenjača, kako na moru tako i na kopnu.
U svijetlu energetske tranzicije, čovječanstvo sve više struje generiše pomoću vjetra. Prošle godine zabilježeno je rekordno povećanje u proizvodnji struje od 265 teravat-časova (14% više u odnosu na godinu ranije). Među obnovljivim izvorima, jedino solar raste brže.
Zaključno sa 2022. godinom, svijet je dobio iz vetroparkova dobio preko 2100 teravat-časova struje. Ipak, kako bismo dostigli neto nulte emisije do sredine vijeka, neophodno je da se to poveća na 7400 teravat-časova do kraja decenije.
Ovo će zahtijevati da se do 2030. u toku godine instališe 350 GW novih vjetroparkova što je skok sa 75 GW u godini za nama, proračunala je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.