Ljudski kapital je okosnica ekonomskog razvoja - Potrebne investicije za nova radna mjesta

Bez investicija na sjeveru nema novih radnih mjesta i sprečavanja migracija, poručio je dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jovocić na Bjelopoljskom biznis forumu.

On je na panelu posvećenom ljudskom kapitalu kao okosnici ekonomskog razvoja, odnosno izazovu odliva radne snage i načinima njegovog prevazilaženja kroz obrazovanje, kazao da su migracije istorijski ciklus i da se dešavaju u brojnim zemljama.

- Mladi odlaze iz Crne Gore zbog više razloga, a jedan od osnovnih je nedovoljna konkurentnost naše ekonomije, što će posebno biti problem sa učlanjenjem u EU - rekao je Jocović.

Kako je saopšteno iz Privrene komore, on je kazao da treba jačati konkurentnost ekonomije i na taj način ublažiti migracije, koje se u cjelosti ne mogu spriječiti.

- Imamo deficit uvoza robe, a suficit izvoza radne snage, a naši kadrovi nijesu poluproizvodi već gotovi proizvodi. Treba raditi na tome da se mladi vraćaju i promovisati primjere onih koji su to učinili - smatra dekan.

Naglašava da je ulaganje u obrazovanje najisplativije i uslov ekonomskog razvoja.

- Mislim da fokus kreatora politika treba da bude na srednjem stručnom obrazovanju, po uzoru na pozitivne primjere iz okruženja, a naročito Slovenije koja je uskladila dualno obrazovanje sa potrebama tržišta rada - navodi on, dodajući da treba preispitati rješenje besplatnog visokoškolskog obrazovanja koje nije dalo adekvatne rezultate.

Pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Aleksandar Rakočević ukazao je na kompleksnost situacije na tržištu rada gdje je oko 40.000 nezaposlenih koji u velikom procentu ne odgovaraju potrebama poslodavaca. Smatra da je veliki izazov nespremnost nezaposlenih na mobilnost i neodgovaranje potrebama sezonalnosti naše privrede.

- Obrazovanje nije u potpunosti usklađeno sa potrebama tržišta rada. Dualno obrazovanje se mora unapređivati i još više uzeti u obzir potrebe poslodavaca - ocjenjuje Rakočević.

On poručuje da moramo unaprijediti sistem obrazovanja i berzu rada.

- Srednje stručno obrazovanje je temelj razvoja društva - kazao je Rakočević.

Predstavljajući programe obrazovanja odraslih koje realizuje Zavod, Rakočević je istakao da su dali dobre rezultate u razvoju vještina ljudi na njihovoj evidenciji.

- Zainteresovanost poslodavaca da učestvuju u obukama kadrova sve je veća. Neophodno je razvijati ključne kompetencije, jer se obrazovanje unapređuje sticanjem novih vještina - rekao je on.

Jelena Vuletić, osnivačica kompanije Balance 2 business i članica UO Hipotekarne banke za rizike, smatra da je tema ljudskog kapitala kao okosnice ekonomskog razvoja veoma važna i da bez mladih ljudi nema ekonomskog napretka.

- Potrebno je pripremiti mlade ljude za biznis ambijente i to kroz unapređivanje njihovih "soft skillsa". Kroz naš program Student Business Hub prošlo je više od 120 mladih ljudi, polaznika završnih godina fakulteta koji žele da se usavršavaju i unapređuju svoja znanja i vještine. Kroz obuke koje radimo sa njima usklađujemo, komuniciramo, donosimo odluke, razvijamo kritičko mišljenje, postavljamo prioritete.

Ocjenjuje da mladi imaju nedovoljno samopouzdanja, primijetan je izostanak jasne vizije i cilja.

- U vrlo kratkom periodu željni su brojnih različitih iskustava. Kratko se zadržavaju, a bitna im je i materijalna strana - istakla je Vuletić.

Muzafer Ljuca, privrednik koji se preko tri decenije bavi privatnim biznisom u Bijelom Polju, predstavio je svoju kompaniju Mikromont koja ima 50 radnika i specifičnu djelatnost, jer nudi proizvode vezane za energetsku efikasnost.

Napravio je osvrt na sve što je prošla naša država od raspada SFRJ do danas, a što je ostavilo posljedice na privredu.

- Bavljenje biznisom je bilo izuzetno otežano, ali srećom još trajemo, za šta je bilo neophodno imati dosta hrabrosti. Nažalost, u tom vrtlogu su nestajale institucije, a jedna od njih je i obrazovni sistem. Nekada dobre škole proizvodile su sjajne zanatlije koji su davali impresivne rezultate. Uslovi za obrazovanje novih kadrova specifičnih zanimanja su bili sve lošiji. Primat je zauzela želja da se ljudi bave poslovima koji nisu stvarali nove vrijednosti, a rijetko je bio fokus na realnoj ekonomiji - kazao je Ljuca.

Naglašava da su u takvim okolnostima bili prinuđeni da se uz pomoć ZZZCG snalaze i kreiraju edukacije, seminare i obuke kako bi sami dolazili do kvalifikovane radne snage.

- Za visokostručnim kadrom postoji stalna "žeđ" i to će sigurno predstavljati problem i ubuduće - konstatovao je on.

Ljuca je na kraju uputio jasan apel donisiocima odluka.

- Apelujem na državu da prestane da bude najveći poslodavac u Crnoj Gori. Potrebno je mnogo veću energiju posvetiti privredi, koja na najbolji način stvara prave vrijednosti i povećava standarde - zaključio je on.