Zatvaranje kladionica moglo bi klađenje preseliti na sivo tržište

Uslov Albanskog foruma za učešće u novoj Vladi je da nova izvršna vlast zatvori kladionice. Ipak, o toj ideji treba dobro razmisliti, poručuju novinari iz Albanije, koja je kladionice i kazina zatvorila još 2019. godine. Ukoliko i Crna Gora krene tim putem, trebalo bi da tu oblast zakonski reguliše, jer se klađenje kod komšija preselilo na sivo tržište.

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje svaki drugi sedamnaestogodišnjak se kocka. Iako alarmantni, ti podaci ne iznenađuju stručnjake, jer su, kako kažu, to upravo godine u kojima su mladi skloni ekspermentisanju, koji ih često nažalost odvedu u drugom pravcu.

- Ponekad sve to počinje kao igra, prosto zato što smo to vidjeli od vršanjaka ili to rade mama i tata. I onda na jedan bezazlen način, jer je to normalizovano, osoba počne sve dublje da ulazi u to i uđe u začarani krug zavisnosti - objašnjava psihotarapeutkinja Darija Bambur.

Kako bi tome stala na put Albanija je prije pet godina zatvorila 4.300 kladionica i zabranila online klađenje i kockarnice. No, time problem nijesu riješili.

- Taj novac koji je trebao da ide u budžet išao je u džepove nekoliko organizovanih kriminalnih grupa. Mi kao novinari ovdje u Albaniji vidimo da od toga nije bilo nikakvih mjera. Kladionice su isto radile, ali su radile ilegalno i to preko online aplikacija - navodi Simon Škrelji, novinar iz Albanije.

A, nije riječ o malom iznosu ni u Crnoj Gori. Samo prošle godine od koncesija na igre na sreću u budžet se slilo više od 16 mil EUR. S druge strane, nije zanemarljiv ni broj zaposlenih u tom sektoru, jer ih gotovo 1.800 radi u kladionicama. I pored svega toga Škrijelj ocjenjuje da je inicijativa da se kladionice zabrane dobra, ali upozorava.

- Treba jake zakone i jake mjere da se to zaista i sprovede. Ako ne mogu da se klade u jednom lokalu, oni će naći svoje tržište preko sivog tržišta i bojim se da će uzeti primjer Albanije i da će raditi isto što i u Albaniji - smatra Škrelji.

Da se to ne bi desilo i kod nas, stručnjaci smatraju da je od potpune zabrane bolje strože regulisanje ove oblasti.

- Ono što sigurno treba zabraniti je prisustvo takvih objekata u blizini škola, igrališta bukvalno na svakom koraku, pored svakog ulaza, da djeca budu cjelodnevno izložena. Takođe bi trebalo regulisati način na koje se one reklamiraju, gdje je dozvoljeno i na koji način. Edukovanje građana o štetnim posljedicama. Sigurna sam da roditelji koji šalju svoje dijete u kladionicu da im uplate tiket kada bi znali kakve to posljedice ima to nikada ne bi uradili - navodi Bambur.

A rade iako je po zakonu maloljetnicima zabranjeno klađenje, a kladionice ne bi smjele da budu bliže od 250 metara od škola, što nije slučaj. To i ne čudi, jer u Crnoj Gori po posljednjim podacima ima više od 823 kladionice, a gotovo polovina je u Glavnom gradu.