Kasalica: Odgovornost preduzeća u sinergijskoj saradnji sa bankama čuva stabilnost javnih finansija

Da li će se predlog vlade u tehničkom mandatu o rebalansu budžeta, a koji je u skupštinsku proceduru ušao u drugoj polovini maja, kao takav naći i pred novim skupštinskim sazivom, zavisi od novog tima izvršne vlasti, imajući u vidu da sve što je poslato na razmatranje, mora biti ponovo upućeno novim poslanicima i poslanicama, saopštila je Pobjedi bivša državna sekretarka u Ministarstvu finansija i ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Upitana da prokomentariše taj predlog, Kasalica je navela da je ministar finansija Aleksandar Damjanović konačno priznao da je ovaj predlog pripremljen ne zbog evidentiranja uvećanih prihoda, već zbog uvećanih izdataka koji se odnose na subvencije poslodavcima koji zaposle lica sa invaliditetom, za koje će umjesto planiranih 13 mil EUR, biti potrebno još toliko.

- Resorni zavod mora imati ova sredstva i ispunjenje ovih subvencija se ne smije zaustaviti, nezavisno od toga kada će biti usvojen rebalans. Ovo su izdaci koji nijesu u većini odgovornost tekuće vlade, ali se decenijski nagomilani zahtjevi moraju ispuniti, jer predugo se zapostavljaju navedene obaveze u subvencionisanju. Iako su lideri javne administracije pokušali da "trulim jabukama" sporadičnih primjera navodne zloupotrebe ukupnu obavezujuću aktivnost obilježe negativnošću u ofrljanju, takva nepotrebna galama liči na ono davno ridikulno glumljenje političke partije oko povraćaja za porodiljsko odsustvo. Onomadašnja kontrola je pokazala da su pojedinačni primjeri suprotni ukupnoj odgovornosti poreskih obveznika u slijeđenju zakonskih okvira. Tako se ni sad oko profesionalne rehabilitacije ne smije slijediti navodni-osam-hiljada-plata-invalidu primjer, jer ne predstavlja crnogorsko tržište rada, poslodavaca, osoba sa invaliditetom. Ono što se može riješiti kontrolom, neka ne bude naslov za nepotrebnu decibelažu u javnom prostoru, a zbog beskičmenog pokušaja da se uspori ispunjavanje davnašnjih obaveza. Ili kao poređenje: kao i oko politički-drugarski-podržanog zdravstvenog duga prošle godine/početak tekuće godine, jednako se mora progutati "žaba" do eventualnog usvajanja rebalansa. Zaključno: kako se god okrene, ta se sredstva u većini vraćaju u ličnu i poslovnu potrošnju - kazala je Kasalica.

- Kapitalni budžet je na kraju maja značajno ispod plana, tako da treba sačekati kraj godine da se izmjeri da li je to posljedica lošeg planiranja, slabašnih kapaciteta u postupcima javnih nabavki ili nesposobnosti u izvršavanju. Želim da vjerujem da nije u pitanju ovo posljednje - navodi Kasalica

Vlada je 18. maja utvrdila predlog rebalansa budžeta za ovu godinu, kojim su primici i izdaci budžeta planirani u iznosu od oko 2,9 mlrd EUR, što predstavlja uvećanje od okvirno 46,7 miliona.

Na rebalans se Vlada odlučila zbog, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, neplaniranih prihoda od realizovanog paketa podrške Evropske unije našoj zemlji za prevazilaženje energetske krize u iznosu od 30 mil EUR, potrebe obezbjeđivanja finansiranja vanrednih parlamentarnih izbora u iznosu od pet miliona eura, kao i zbog obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom 13 mil EUR. Pored toga, kako je ranije saopšteno, usljed revidiranih makroekonomskih pokazatelja i bolje naplate prihoda od plana, predložene su korekcije očekivanih primitaka, te su izvorni prihodi budžeta za tekuću godinu planirani u ukupnom iznosu od 2,36 mlrd EUR, što predstavlja uvećanje od oko 215 miliona ili deset odsto u odnosu na planirane Zakonom o budžetu za ovu godinu.

- U skladu sa izmijenjenim fiskalnim okvirom za tekuću godinu, projektuje se ostvarenje deficita potrošnje od oko 193 mil EUR, odnosno oko tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) što je gotovo 173 mil EUR bolji rezultat od inicijalnog plana - objasnili su iz Ministarstva finansija.

Shodno ažuriranom fiskalnom okviru, nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta za ovu godinu umanjena su 167 mil EUR.

Komentarišući trenutno stanje u crnogorskim finansijama, Kasalica navodi da kao i od početka krize iz 2022, pa do maja ove godine, stabilnost javnih finansija čuvaju i održavaju rezistentnost i odgovornost mikro, malih i srednjih preduzeća u sinergijskoj saradnji sa velikim privrednim subjektima, kao i bankama. Doprinos tome daje i "ukupna populacija ozbiljnih profesionalaca koja je izmijenila našu demografsku strukturu za nekih 75.000 individualaca sa članovima/nicama porodica, od kojih je bar dvadesetak hiljada stiglo na tržište rada".

- Javni primici u prihodima iz poreza i doprinosa nastavljaju makro-rast, kako zbog inflatornih uticaja tako i zbog značajnih uvoznih nabavki za turističku sezonu i građevinske aktivnosti, kao i zbog blagog, ali prijeko potrebnog rasta ukupne ekonomske konjukture - kaže Kasalica.

S druge strane, kako navodi, izdaci se i dalje dominantno odnose na zarade, što je devet miliona eura preko plana.

- A kako su u tekućoj potrošnji nabavke materijala/usluga/održavanja i dalje usporene zbog nekvalitetnog rada resorne uprave, tada je to presjek koji ne zabrinjava, mada ne umanjuje osjetljivost javnih finansija u narednom periodu. Kapitalni budžet je na kraju maja značajno ispod plana, tako da treba sačekati kraj godine da se izmjeri da li je to posljedica lošeg planiranja, slabašnih kapaciteta u postupcima javnih nabavki ili nesposobnosti u izvršavanju. Želim da vjerujem da nije u pitanju ovo posljednje - navodi Kasalica.

Ukazuje na problem neispunjavanja planiranih aktivnosti u čemu prednjači Uprava za katastar i državnu imovinu koja je realizovala skoro sedam miliona eura ispod plana, te Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa 11 miliona ispod plana.

- Uz to su golemi rizici nerealizacije značajnih fondova IPARD-Midas projekata, čemu su potpredsjednik Vlade, kao i ministar finansija zdušno kumovali izborima-Balkan-sad-strateških-slijeposti. Naravno tu su i uprave koje izvršavaju kapitalni budžet, ali će se njihove aktivnosti ubrzati do kraja godine - ukazuje Kasalica.

Javni primici u prihodima iz poreza i doprinosa nastavljaju makro-rast, kako zbog inflatornih uticaja tako i zbog značajnih uvoznih nabavki za turističku sezonu i građevinske aktivnosti, kao i zbog blagog, ali prijeko potrebnog rasta ukupne ekonomske konjukture, navodi Kasalica

Napominje da je značajna potrošnja bila do aprila, nakon čega je vraćena u okvirne planove i to na pozicijama zdravstvene zaštite, socijalnog programa za potrebe PIO korisnika i programa prava iz oblasti boračke, invalidske i dječje zaštite.

Kasalica ocjenjuje da javna potrošnja nije pod strogom kontrolom niti su fiskalne mjere koje je Vlada pripremila, toliko "genijalne", imajući u vidu da se akcizna politika morala ubrzati radi novih prihoda i ispunjavanja uslova za eventualni aranžman sa Svjetskom bankom. Osim toga, kako navodi, i održavanje poreskih stopa bilo je realno, jer Vlada ne radi skoro ništa da obnovi investicioni ciklus.

- Iz izvještaja Ministarstva finansija o izvršenju budžeta za jun, zabrinjava impliciranje da se smanjilo učešće sive ekonomije, kao da se namjerno zaboravlja da je Vlada ukupnom nedostojnom-u-zakonima igrankom sa trajektima više mjeseci za značajan iznos lišila javne prihode priliva PDV-a, ali i ostalih poreskih prinadležnosti. Bilo bi zanimljivo znati i ko plaća koncesiju, a što je obaveza korisnika trajektne linije. Ovo nije dobar primjer kada se plasiraju tvrdnje o smanjenju sive ekonomije, što se dodatno potkrepljuje činjenicama da je finansijske izvještaje 2022. godine predalo oko 32.000 privrednih subjekata, a to onda upućuje da se preostali broj subjekata do 40.000 mora analizirati u postupku provjere zašto svi nijesu dostavili izvještaje - zaključuje Kasalica.