Kako će izgledati razvoj njemačke autoindustrije u postfosilnom svijetu

Njemačka automobilska industrija suočava se s najvećom promjenom u svojoj istoriji. Kritičari ukazuju da bi mnoge firme mogle zakasniti na putu ka elektromobilnosti. Ali, ima i onih koji su reagovali na vrijeme.

Kod liferanta auto industrije Witzenmann u Remchingenu, blizu Karlsruea, staro i novo su jedno pored drugog: savremena proizvodnja auto-djelova u laboratorijskim uslovima, ali i glasno škripanje i šištanje u proizvodnji komponenti auspuha.

Ta firma srednje veličine navikla je na promjene. Osnovana 1854. za proizvodnju nakita, prešla je 1885. na metalna crijeva za tuširanje. Nakon toga, devedesetih godina usledila je proizvodnja komponenti motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Decenijama je kompanija dobro živjela od industrije fosilnih automobila. Ali 2015. mendžment se odlučio za veliku transformaciju - puno ranije od mnogih drugih u branši dobavljača djelova za automobile.

- Naša kompanija je usred velikog procesa transformacije - kaže generalni direktor Philipp Paschen.

- Rano smo shvatili da tehnologija motora s unutrašnjim sagorijevanjem nema budućnost. Naši proizvodi moraju naći mjesto u novim primjenama, recimo u električnim vozilima ili u ekonomiji vodonika - kaže Paschen.

Cilj je "opstati u postfosilnom svijetu". Međutim, transformacija ne znači samo proizvodnju drugih djelova. Kompanija se mora digitalizovati, što znači da će se i zaposleni morati prilagoditi.

- Automobilska industrija je vodeća njemačka industrija - kaže Ina Schefer s Tehnološkog instituta u Karlsrueu, dopredsjedavajuća stručne grupe za transformaciju automobilske industrije koju je pokrenulo njemačko ministarstvo ekonomije.

- Automobilska industrija je važna za Njemačku, jer se veliki broj radnih mjesta nalazi u malim i srednjim dobavljačima - kaže ona.

Radi se o radnim mjestima koja mogu nestati ako kompanije ne budu išle u korak s vremenom.

- To što smo zakasnili u smislu transformacije vidim kao realnu opasnost - kaže Schefer. To je u vezi s činjenicom da je Njemačka bila pionir u tehnologiji motora s unutrašnjim sagorijevanjem.

- Poslovi sa tim motorima poslednjih godina su išli veoma, veoma dobro. A kada tako dobro ide, onda, naravno, firme nemaju nikakav spoljašnji pritisak u pravcu transformacije - navodi.

Međutim, od 2016. proizvodnja automobila u Njemačkoj rapidno opada: sa 5,75 miliona proizvedenih automobila, na 3,4 miliona - za šta je samo djelimično kriva pandemija korone.

Kada je u pitanju elektromobilnost, Njemcima čak prijeti opasnost da potpuno zaostanu. Jer, 2022. je najprodavaniji električni automobil u zemlji bio - Tesla Model I. Volkswagenov ID.4 tek je na četvrtom mjestu.

Scheffer navodi i druge probleme: "Posebno kada pogledamo oblast softwera i infotainmenta, vidimo da mnogi veliki njemački proizvođači vozila sklapaju poslove s velikim američkim IT-kompanijama zato što nemaju softversku kompetenciju na određenim poljima."