CEES: Visoka inflacija zaustavila rast kupovne moći
Izvor: Mina
Utorak, 27.06.2023.
15:27
Utorak, 27.06.2023.
15:27
Ilustracija (Foto: PureSolution/shutterstock.com)
Procjena CEES-a je da, ukoliko se nastavi sličan obrazac kvartalnih kretanja, realni ekonomski rast do kraja godine bi mogao biti oko 2,4%.
- Godišnja stopa inflacije je prema zvaničnim podacima, u maju iznosila 8,4%. Iako smanjena, to je i dalje značajno iznad prosjeka u eurozoni. Na visoku inflaciju i dalje utiču povećane cijene hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, namještaja, kao i povećanje cijena koje se odnose na stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva - navodi se u saopštenju.
Inflacija je, kako su objasnili, uticala na pad realne zarade, koja je u prva četiri mjeseca ove godine bila niža 1,9% u odnosu na isti prošlogodišnji period.
- To ukazuje na smanjenu kupovnu moć prosječne neto zarade u periodu januar-april, u odnosu na uporedni period - dodaje se u saopštenju.
Među uzroke inflacije, pored uticaja sa međunarodnog tržišta, spada i povećana tekuća budžetska potrošnja, prvenstveno usljed rasta rashoda za bruto zarade, socijalna davanja i penzije.
- Inflacija je s druge strane, uz veću ekonomsku aktivnost, doprinijela povećanju budžetskih prihoda, što je uticalo na ostvarenje suficita centralnog budžeta u prva četiri mjeseca ove godine. Međutim, ostvarenju suficita je dopinijelo i ogromno smanjenje kapitalnog budžeta i to za skoro 40 miliona EUR u odnosu na uporedni period prošle godine - navodi se u saopštenju.
Iz CEES-a su naveli da zabrinjava navedeno povećanje tekuće neproduktivne potrošnje i skoro potpuno potiskivanje kapitalnog budžeta kao važnog za investicije.
- Buduća Vlada treba da preispita prioritete i usmjeri sredstva prema kapitalnom budžetu, kako bi se podstakao novi investicioni ciklus. Veći fokus na priliv investicija iz razvijenih zemalja sa velikim investicionim potencijalom i know-how, poput Evropske unije (EU), je veoma važan za održiv ekonomski rast i prihode budžeta - rekli su iz CEES-a.
Prema podacima iz prošle godine, oko jedna trećina neto priliva stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru je bilo iz EU, što je oko četiri puta više nego iz zemalja Zapadnog Balkana.
U CEES-u tvrde da će intenziviranje procesa pregovora za članstvo u EU i dalje unapređenje poslovnog ambijenta u skladu sa evropskim standardima, značiti i jači institucionalni okvir i više investicija iz EU.
- Neargumentovano insistiranje na regionalnim inicijativama poput takozvanog Otvorenog Balkana, koje su u suprotnosti sa procesom pregovora i kriterijumima za članstvo u EU, ambijent za priliv investicija iz razvijenih zemalja bi učinilo manje atraktivnim i usporilo ekonomski rast Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Tagovi:
Centra za ekonomske i evropske studije
CEES
privredni rast
ekonomski rast
inflacija
rast kupovne moći
strane direktne investicije
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora