Materijal za gradnju prve fuzijske elektrane u EU na testu u Španiji - Učestvuje i Hrvatska

Prva elektrana u Evropskoj uniji u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dva lakša atoma vodonika u jedan teži, pri čemu se oslobađa ogromna energija, trebalo bi da bude izgrađena do 2050. godine.

Da bi došlo do takve elektrane, potrebno je da se prvo ispitaju materijali za njenu gradnju. Testiranje će se obaviti u mjestu udaljenom 20 kilometara od španskog grada Granade, gdje su već u toku radovi na kompleksu za ispitivanje.

Testno postrojenje nazvano IFMIF-DONES košta ukupno 707 mil EUR, a Hrvatska će u tome učestvovati sa pet odsto kroz isporuku proizvoda u toj vrijednosti. Hrvatska delegacija je nedavno boravila u Španiji, koja sa 50% novca finansira projekat.

Projektni tim hrvatskog konzoricijuma DONES.HR razgovarao je u Granadi sa španskim kolegama o komponentama koje će Hrvatska proizvesti i izvesti u postrojenje za testiranje na jugu Španije.

- Tokom tri radna dana učesnici su zajedno radili na pripremi tehničke specifikacije komponenti IFMIF-DONES-a koje će biti isporučene iz Hrvatske, saopštio je španski konzorcijum IFMIF-DONES iz Granade. Dvije delegacije sastaće se opet videovezom 11. i 12. jula - objavila je Hrvatska Radio Televizija.

Sve je zvanično počelo 15. marta ove godine, kada su se predstavnici 15 zemalja EU, među kojima i Hrvatske, okupili u španskom gradu Granadi kako bi se dogovorili o upravljanju postrojenjem za ispitivanje materijala neophodnih u gradnji buduće fuzijske elektrane. Na skupu su bili predstavnici Španije, Hrvatske, Italije, Njemačke, Francuske, Belgije, Slovenije, Slovačke, Češke, Rumunije, Austrije, Finske, Litvanije, Letonije i Mađarske. Na sastanku je učestvovala i delegacija Japana, kao i predstavnici međunarodnih organizacija EUROATOM, EUROfusion i Fusion for Energy (F4E). Neke zemlje su pozvane kao učesnici, a neke kao posmatrači, kako bi se bolje upoznale s projektom, prenio je HRT.

Dan kasnije - 16. marta, Španija i Hrvatska, koje drže 55% udjela u projektu, formirale su zajedničku upravu. Očekuje se da će Evropska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM) ući sa 20%, a da će ostatak uložiti Japan ili neke od 13 zemalja EU koje su učestvovale na pethodnom sastanku u Granadi.

- Japan je pokazao veliko interesovanje, pa postoji mogućnost da nam postane partner, kao i Slovenija - izjavio je fizičar Tonči Tadić, koji je na čelu hrvatskog tima.

Inače, obaveza Hrvatske je da do kraja 2026. godine isporuči dvije posebne dizalice velike nosivosti i velike preciznosti. Jedna služi za dizanje masivnih betonskih poklopaca, a druga za zamjenu uzoraka i remont.

U planu je da do kraja 2029.godine bude isporučen sekundarni i tercijarni izmjenjivač toplote ulja i vode, snage 10 megavata, koji služi za hlađenje litijuma. Takođe, biće isporučena i četiri posebno dizajnirana modula.

Te komponente bi trebalo da proizvedu i transportuju kompanije u Hrvatskoj, a za dizajn i nadzor biće zaduženi Institut Ruđer Bošković iz Zagreba, Fakultet mašinstva i brodogradnje, kao i Institut za fiziku.

Novac za izgradnju komponenti Hrvatska planira da povuče iz fondova Evropske unije.