Kako stranci u Srbiji mogu da naplate fakture od domaćih dužnika?

Srbija je u prethodnom periodu u velikoj mjeri liberalizovala dolazak stranih državljana skraćenjem administrativnog postupka i olakšavanjem uslova za dobijanje boravišne i radne dozvole, kao i državljanstva.

Položaj stranih kompanija u Srbiji umnogome zavisi od toga kakvu zaštitu mogu da dobiju u sudskom postupku. Jedno od pitanja koje često postavljaju stranci koji posluju u ovoj zemlji je šta mogu da preduzmu ukoliko domaći dužnik ne izvrši isplatu po fakturi koja je izdata u inostranstvu i uredno dostavljena dužniku?

Sa strane propisa, Zakon o izvršenju i obezbjeđenju Republike Srbije podjednako prepoznaje i priznaje fakturu stranog pravnog lica, kao i fakturu domaćeg, kao vjerodostojne isprave na osnovu kojih se može sprovoditi prinudno izvršenje. Uz fakturu mora da ide i otpremnica ili drugi pismeni dokaz o tome da je izvršni dužnik obaviješten o svojoj obavezi.

Odredbe zakona ne propisuju nikakav poseban uslov za izvršenje fakture stranog pravnog lica, osim dužnosti da vjerodostojnu ispravu prevede na srpski jezik. Dakle, ne postoji obaveza da strana faktura bude prethodno priznata u sudskom postupku, kao što to može biti slučaj, npr. kod stranih presuda. Inače, faktura kao vjerodostojna isprava može biti izdata kako u elektronskoj, tako i u običnoj formi.

Međutim, prema riječima pravnika iz kancelarije Stojković Advokati zakon propisuje da se prenos novčanih sredstava vrši na račun strane kompanije kao izvršnog povjerioca, pa nije dozvoljen prenos na račun nekog drugog lica, čak i ako je to lice punomoćnik povjerioca.

- Za naplatu potraživanja u izvršnom postupku postoje dva načina imajući u vidu da se isplata mora vršiti u dinarima. Prvi način jeste da strana kompanija kao povjerilac otvori nerezidentni račun u Srbiji u skladu sa propisima o obavljanju platnog prometa sa inostranstvom. A drugi način je da strana kompanija ugovorom, koji je ovjeren od strane javnog bilježnika, prenese potraživanje na domaću kompaniju - objašnjavaju advokati.

Promet dobara i usluga primljenih od povjerioca nerezidenta evidentira se u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju. Carinjenje dobara se vrši u skladu sa carinskim zakonom, dok se plaćanje inoobaveze prema stranom dobavljaču vrši u skladu sa uputstvom za sprovođenje odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom.

Predsjednica Računovodstvene komore Srbije (RKS) Snežana Mitrović kaže da se transakcije prema inostranstvu obavljaju na osnovu naloga za plaćanje rezidenta, dok banka izvršava nalog za plaćanje u inostranstvo koje je svojeručno ili elektronski potpisalo ovlašćeno lice nalogodavca ili koji je, u skladu sa ugovorom između banke i nalogodavca, izdat na drugi način koji omogućava da se izvrši autentifikacija nalogodavca (npr. nalog elektronskog ili mobilnog bankarstva).

- Takođe, potrebno je da se prilikom izvršavanja naloga obezbijedi pokriće, kao i dokumenti kojima se dokazuje obaveza plaćanja prema inostranstvu u skladu s propisima. Međutim, ako dužnik rezident nije podnio nalog za plaćanje, niti ima obezbijeđeno pokriće za plaćanje po fakturi za obavezu povjeriocu inodobavljaču i ako prekorači valutu plaćanja, povjerilac, dovaljač-nerezident može podnijeti tužbu nadležnom sudu - ističe Mitrović.

Prema zakonu o obligacionom odnosima dužnik dolazi u docnju kada ne ispuni obavezu u roku određenom za ispunjenje ili kad ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pismeno, vansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze.

- Ako dužnik rezident ne ispuni obavezu prema inodobavljaču i ako povjerilac ne izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje inoobaveze, onda povjerilac naplatu potraživanja može izvršiti sudskim putem. Opasnost za povjerioce inodobavljače jeste da dužnik rezident može, zbog otežanih uslova poslovanja i nelikvidnosti otvoriti i postupak stečaja i likvidacije. U tom slučaju, ako su obaveze dužnika veće od kapitala, povjerilac nerezident može da nikada ne naplati potraživanje od dužnika rezidenta - zaključuje predsjednica Računovodstvene komore Srbije (RKS) Snežana Mitrović.