Planovi države za ulaganje u energetiku sa strateškim partnerima - Gradiće se hidroelektrana Bistrica, a ispitivaće se isplativost Đerdapa 3
Izvor: eKapija
Ponedjeljak, 08.05.2023.
16:35
Ponedjeljak, 08.05.2023.
16:35
Ilustracija (Foto: Sky Light Pictures/shutterstock.com)
Đedović je istakla da Srbija ne može odjednom da zamijeni dvije trećine električne energije koju dobija iz uglja drugim izvorima, jer će za to biti potrebne godine i velika sredstva, zbog čega je planiranje ključno za uspješnu energetsku tranziciju.
U skladu sa tom vizijom, kako je navela, planiraćemo razvoj našeg energetskog sektora, na čemu radimo kroz izradu nove strategije razvoja energetike do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine i integrisanog nacionalnog plana za energetiku i klimu, za koji se očekuje da bude usvojen u toku godine.
Prema njenoj ocjeni, udio od 45% OIE je realan cilj kada je riječ o učešću obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, dok bi kod finalne bruto potrošnje cilj trebalo da bude između 30 i 40%, što zavisi od mnogo faktora i modela energetskog scenarija.
- Očekujemo da Vlada vrlo brzo usvoji listu prioritetnih projekata koja obuhvata cio energetski sektor, a prve indikacije su da je u narednim godinama potrebno uložiti više od 15 mlrd EUR, od čega većinu u proizvodne kapacitete, a ostalo čine ulaganja u prenosnu mrežu i distributivni sistem, sektor nafte i gasa - precizirala je ona.
Takođe, kako je dodala, planirana su veća ulaganja u solarnu energiju iz proizvodnih kapaciteta u vlasništvu države, u izgradnju HE Bistrica, a biće razmotreno i da li ima tehničkih i ekonomskih uslova za gradnju HE Đerdap 3, jer bi jedna takva elektrana omogućila više energetske nezavisnosti građanima Srbije i više OIE na mreži.
- Gradićemo i ulagaćemo i u solarnu elektranu Morava, vjetroelektranu Kostolac, Vlasinske HE, kao i u revitalizaciju postojećih HE. Zato nam je potrebna snažna državna kompanija, povezivanje sa susjedima, kao i udruživanje sa strateškim partnerima koji su najbolji u određenim oblastima i od kojih najviše možemo da naučimo - poručila je Đedović.
Ona je podsjetila na to da Srbija u ovom trenutku nema pristup fondovima kojima EU podržava svoje članice u energetskoj tranziciji.
Međutim, kako je naglasila, imaju pristup određenim fondovima koje treba da koriste još efikasnije, kao i značajnu podršku EU na ključnim projektima, kao što su izgradnja gasne interkonekcije Srbija–Bugarska i Transbalkanski koridor.
Ministarka je ukazala na to da su usvajanjem izmjena zakona stvoreni uslovi za uvođenje novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao i da će investitori imati neophodnu sigurnost i predvidljivost da planiraju svoje projekte, uz jasna pravila kada je riječ o odgovornosti za balansiranje novih kapaciteta iz OIE, prije svega za komercijalne projekte.
Ona je dodala da posebno ohrabruje velika zainteresovanost za programe subvencija za povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima i za dobijanje statusa kupaca-proizvođača.
- Broj kupaca-proizvođača se u poslednjih šest mjeseci utrostručio i sada ih je više od 1.300, a ukupna snaga ovih elektrana iznosi približno 15,5 megavata - navela je Đedović.
Tagovi:
Dubravka Đedović
Beogradski energetski forum
hidroelektrana Đerdap 3
izgradnja solarne elektrane Morava
Vlasinska hidroelektrana
revizalizacija postojećih hidroelektrana
lista prioritetnih investicija u oblasti energetike
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora