Kako će se ubuduće kretati cijene nekretnina u Srbiji?

Prema njegovim riječima, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle godine, na tržištu nekretnina zabilježen je rast prometa izražen u novcu od 2,6%, uz smanjenje broja kupoprodajnih transakcija od 9,5%, zbog rasta cena. Takođe ističe da je u poslednje tri godine promet na tržištu nekretnina povećan za 90%.

- U prethodne tri godine promet na tržištu nekretnina je povećan za skoro 90%, sa oko 4,2 mlrd EUR u 2020. godini na 7,5 mlrd EUR 2022. godine. S obzirom na to da je u prvom kvartalu 2023. godine došlo do povećanja prometa od samo 2,6% na međugodišnjem nivou, u toku ove godine će doći do smirivanja tržišta nekretnina u Srbiji - kaže Đorđević.

Dodaje, da će rast cijena biti zanemarljiv, ali da do pada cijena nekretnina neće doći.

- Do pada cijena nekretnina neće doći zbog visoke tražnje koja postoji od sredine 2020. godine, a koja ne dozvoljava tržištu nekretnina "povratak na staro", odnosno na stanje iz 2017-2018. godine. Tražnja na tržištu nekretnina je visoka, bez obzira na manje kreditnih sredstava u prvom kvartalu 2023. godine, kojima je finansirana kupovina nekretnina - kaže sagovornik.

On objašnjava da se u razvijenim evropskim ekonomijama i u SAD preko 80% transakcija na tržištu nekretnina finansira iz kredita, zbog čega pad ekonomske aktivnosti, povećanje nezaposlenosti i neizvjesnost izazvana ratom po pravilu dovodi i do pada prometa na tržištu nekretnina. Napominje da kod nas nije takva situacija.

- Kod nas nije tako, s obzirom na to da su u Srbiji kupoprodajne transakcije na tržištu nekretnina uglavnom gotovinske. Najveći broj kupaca nekretnina su građani koji su prethodno prodali neku nekretninu i žele da sredstva koja su dobili prodajom ulože u kupovinu neke druge nekretnine. Procjenjuje se da se na našem tržištu nekretnina sredstvima dobijenim od prodaje jedne nekretnine finansira kupoprodaja još tri do pet nekretnina "u lancu" kupoprodaje. Prodaja prve nekretnine "u lancu" se finasira iz kredita, ili deviznom doznakom naših građana koji rade u inostranstvu, odnosno sredstvima koja su povučena sa štednog računa u banci - kaže Đorđević.

Sagovornik Blic Biznisa ističe da u prethodnoj deceniji i pored stabilnog kursa dinara i dobrih makroekonomskih pokazatelja, učešće kupoprodajnih transakcija finansiranih iz kredita na tržištu nekretnina nije bilo veće od 15-16%. U toku 2022. godine, samo 11% transakcija na tržištu nekretnina (stanova, kuća, poslovnog prostora, građevinskog i poljoprivrednog zemljišta) u Srbiji je finansirano iz kredita. Najviše je sredstvima stambenih kredita finansirana kupovina stanova, tako da je 2020. godine kupovina preko 31% stanova finansirana iz kredita, a u toku prošle godine 26%.

- Možemo da zaključimo da se negativne posljedice rata u Ukrajini neće odraziti na naše tržište nekretnina, na način sličan dešavanjima u zemljama zapada. Naši građani u kriznim vremenima ulažu novac u nekretnine, zbog toga što je i tokom ratova i sankcija devedesetih godina prošlog vijeka bio sačuvan novac koji je bio investiran u nekretnine. Inflacija u evrozoni, rat u Ukrajini i niske kamatne stope na štedne uloge su mnoge naše građane tokom prethodne godine navele da svoju ušteđevinu ulože u kupovinu nekretnina, umjesto da je drže na računu u banci. Taj trend se nastavio i u ovoj godini - zaključuje Đorđević, i dodaje da su najviše kupovani stanovi u Beogradu i u većim gradovima u Srbiji.

Milić Đoković, iz Odbora Grupacije posrednika u prometu nepokretnosti Srbije, Privredne komore Srbije, kaže za Blic Biznis da su tokom 2022. godine mnogi građani kupovali nekretnine zbog toga što su prihodi od izdavanja nekretnina u zakup značajno porasli. Taj skok uzrokovan je tražnjom od dolaska velikog broja ruskih i ukrajinskih državljana.

- Na našem tržištu, koje je inače investiciono tržište, pre 2022. godine povraćaj uloženih sredstava u kupovinu nekretnine (stana), izdavanjem nekretnina u zakup se vršio tek nakon dvadesetak godina. Rastom cijena zakupnina se period povraćaja uloženih sredstava značajno smanjio, što je povećalo atraktivnost ulaganja u kupovinu nekretnina u Srbiji. Cijena zakupnina se u toku 2022. godine povećala preko 50 odsto u prosjeku, što je u isto vrijeme postalo veliki problem za naše građane koji žive u iznajmljenim stanovima - kaže Đoković.

Ističe da bi zbog toga država trebala da za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, kao što su mladi, samohrani roditelji, ratni veterani i invalidi, kreira programe za pomoć prilikom rješavanja stambenog pitanja.

- Veliki broj porodica u Srbiji ima u vlasništvu više od jedne nekretnine i ostvaruje prihode od izdavanja. Rast cijena zakupnina je značajno uticao na povećanje prihoda ovih domaćinstava. Veliki broj ugovora o zakupu ostane sakriven, tako da naša statistika ne odražava realno stanje na tržištu izdavanja, budžet ostaje uskraćen za prihode od poreza na izdavanje nekretnina u zakup, a mnogim stanarima su ugrožena prava, zbog čega bi trebalo uvesti obavezu ovjere ugovora o zakupu. Ova mjera bi povećala pravnu sigurnost građana i prihode budžeta lokalnih samouprava - kaže sagovornik.

On objašnjava da se u poslednjim mjesecima prošle godine značajno smanjio broj Rusa i Ukrajinaca koji su tražili nekretnine za izdavanje, što je dovelo do smirivanja ovog tržišta, a u nekim djelovima Srbije i Beograda je došlo i do pada cijena zakupnina stanova. U toku ove godine nije bilo značajnijeg priliva stranaca u Srbiju, izuzev turista koji se ovdje kratko zadržavaju, tako da nije bilo ni povećanja tražnje na tržištu dugoročnog zakupa nekretnina.

- Građani ne treba da budu obeshrabreni cijenama koje vide u oglasima i da odlažu kupovinu nekretnine. Treba da kontaktiraju agencije za nekretnine i da izlaze na teren i gledaju nekretnine, zbog toga što će platiti veću cijenu ako budu čekali - zaključuje Đoković.