Administrativne barijere zarobile atraktivno skijalište

Protekla zimska sezona pokazala je da su i ove godine bila uzaludna nastojanja da se Ski-cenatr Lokve stavi u ponovnu funkciju. Tako se ovo nekad poznato skijalište, koje se prostire nedaleko od magistralnog puta Berane - Rožaje, nije našlo na usluzi ljubiteljima skijanja.

To su sa žaljenjem konstatovali i iz Turističke organizacije Berane, uz tvrdnju da su pravno-imovinski odnosi i nedovoljna zainteresovanost države za ovaj izuzetan turistički resurs na sjeveru Crne Gore glavni uzročnici što se pomenuti ski-centar nalazi u stanju mirovanja.

- Mi smo, koliko je to bilo u našoj moći, nastojali da damo punu podršku da se prisutni problemi oko ponovnog aktiviranja Ski-centra na Lokvama riješe i da ovo atraktivno skijalište zimus bude na usluzi ljubiteljima skijanja. Međutim, mnogo toga zavisilo je od nekih drugih faktora, tako nijesu stvoreni uslovi da se skijalište pusti u rad. Naime, sadašnji vlasnici koji su skijalište kupili prije nekoliko godina naišli su na brojne barijere, jer im nije omogućeno upisivanje službenosti na parcelama koje se prostiru duž skijaških staza. Nakon toga pojavili su se vlasnici određenih parcela koji su im na neki način blokirali da odrade posao onako kako su to planirali. No, i pored toga minulih nekoliko sezona skijalište je radilo, ali prošle zime vlasici, zbog pomenutih poteškoća, nijesu otvarali ski-centar, što je velika šteta za brojne poklonike zimskog turizma. Nije dobro što su to sve nadležni državni organi mirno posmatrali - kaže direktor Turističke organizacije (TO) Berane Ivan Radević.

U strateškim dokumentima Opštine Berane poseban značaj pridaje se razvoju zimskog turizma, ali zasad ne postoji nijedno skijalište koje bi moglo da pruži usluge poklonicima skijanja. Iz lokalne uprave smatraju da je to potvrda da država ne pridaje dovoljno pažnje ovom važnom pitanju.

- Tačno je da opština Berane raspolaže izuzetnim terenima koji mogu da se iskoriste za formiranje aktivnih skijališta. Međutim, trenutno na području naše opštine ne postoji nijedno uređeno mjesto gdje bi zaljubljenici u skijanje mogli da se provedu i rekreiraju. Ski-centar Lokve se ne otvara već dvije godine, prije svega zbog nekih administrativnih barijera, dok drugi potencijali nijesu iskorišćeni za stacioniranje skijališta. Kolašin je najbliže mjesto gdje postoje skijališta i gdje stanovnici Berana često putuju da bi zadovoljili svoje potrebe kada su zimski sportovi u pitanju - kazali su iz lokalne uprave.

Do prije dvije godine skijalište na Lokavama je povremeno radilo nakon što su ga kupili beranski biznismeni, braća Dragan i Dejan Guberinić, koji duže vrijeme žive i rade u inostranstvu. Novi vlasnici su u startu kazali da imaju namjeru da u narednom periodu, uz aktiviranje skijališta, izvrše i rekonstrukciju postojećeg hotela Lokve, koji bi, kako su navodili, bio otvoren i u ljetnjem i u zimskom periodu.

Naglašavali su da to zahtijeva znatna finansijska ulaganja i da će, nakon što izvrše sve neophodne analize, za realizaciju predviđenog projekta pomoć potražiti i od nadležnih institucija koje se bave promocijom i pospješivanjem turizma u Crnoj Gori. Nakon toga vlasnik je, uz znatna ulaganja, osposobio skijalište za rad, najavljujući da će, i pored dobre posjećenosti skijaša i turista, morati da odustane od svega najavljenog ukoliko mu nadležne institucije ne omoguće da ski-centar, uz rješavanje administrativnh problema, normalno funkcioniše.

Skijalište na Lokvama otvoreno je u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka, privlačeći brojne turiste iz različitih krajeva ondašnje Jugoslavije. Nakon neuspjele privatizacije turističko-ugostiteljskog kompleksa na Cmiljevici, skijalište je godinama bilo van funkcije. Ski-centar Lokve sa istoimenim hotelom kupio je prije petnaestak godina na javnoj licitaciji, za oko pola miliona eura, ruski biznismen Alan Alikov. On je prilikom kupovine hotela obećao da će na Cmiljevici, uz milionska ulaganja, napraviti turističku destinaciju po evropskim standardima. Međutim, njegova obećanja ostala su mrtvo slovo na papiru. Nakon toga vlasnici skijališta postali su braća Guberinić.