Kako japanske pagode odolijevaju najsnažnijim zemljotresima?

Tradicionalne japanske pagode, za razliku od mnogobrojnih zgrada i kuća, iz godine u godinu prkose čestim zemljotresima i ostaju "čvrsto na zemlji". Kako je to moguće? U čemu je njihova tajna?

Godinama niko nije mogao da razumije kako u Japanu, seizmološki jednoj od najaktivnijih zemalja svijeta, moderne zgrade nestaju sa lica zemlje pod njenim potresima dok tradicionalne pagode ostaju netaknute. Zapisi pokazuju da su samo dvije ovakve građevine srušene tokom zemljotresa u proteklih 1.400 godina.

Pagode predstavljaju indijske, kineske, korejske i japanske kultne građevine od kamena ili drveta. To su budistički hramovi nalik tornju, obično kružne osnove. Toji pagoda je najviša i visoka je 41 metar. Sagrađena je prije oko 400 godina i preživjela je veliki broj snažnih zemljotresa i oluja. Katastrofalni Hanshin zemljotres koji je pogodio Japan 1995. godine, odnio je oko 6.400 života, srušio autoputeve, spljoštio poslovne prostorije i opustošio grad. Ipak, ostavio je veličanstvenih pet spratova Toji pagode.

Moderne studije bavile su se dizajnom pagoda i pokušavale da otkriju njihovu tajnu. One su, najprije, vrlo fleksibilne strukture, a drveni zglobovi i podupirači koji se nalaze u njihovoj unutrašnjosti nisu čvrsto pričvšćeni jedni za druge. Ipak, naučnici tvrde da je centralni stub u pagodama ključan razlog zašto ove građevine odolijevaju brojnim zemljotresima.

Japanski naučnici posmatrali su način na koji se pagode njišu tokom zemljotresa i vidjeli da se one u vazduhu pomjeraju poput zmije koja gmiže. Pagode obično imaju pet spratova, međutim, svaki od njih ima sposobnost da se pomjera nezavisno od onih drugih.

Kada je japanska građevinska industrija osjetila dovoljno samopouzdanja za takav poduhvat, 1968. godine izgrađena je poslovna zgrada Kasumigaseki koja je sadržala podupirače nalik onim koje imaju pagode. Zgrada se i danas nalazi u centru Tokija, ima 36 spratova i smatra se remek-djelom.