Za tropski ugođaj i bez mnogo truda, gajite monsteru deliciozu

Volite velike biljke, ali nemate puno slobodnog vremena za njihovo gajenje. Onda je monstera delicioza idealan izbor. Dobićete efekat džungle sa minimalnim održavanjem.

Ako volite velike i raskošne biljke, a početnik ste, monstera deliciozna je odličan izbor. Formira krupne, srcolike i velike listove, koji su celi dok su mladi, a kako stare, dobijaju rupice i zareze.

- To je botanički nama interesantno zato što ti listovi podsjećaju da su složeni po tipu. Međutim, to su prosti listovi koji su sekundarno napravili ove rupe programiranom nekrozom tkiva. Tako da je ona napravila namjerno ove rupice na svojim listovima. Zašto je monstera to uradila? Prvo da se vrlo lako odupre snazi vjetra, a drugo, da kišne kapi koje padaju lako odu sa listova - objašnjava dr Milan Gavrilović, naučni saradnik na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

- Ima jako izražen korjenov sistem da se jako brzo širi. Ne zahtijevaju nikakve specijalne uslove. Ono što je interesantno kod njih je da mogu da uspijevaju u polusjenovitim djelovima stana ili samo da nisu na direktnom suncu. Zalivanje je umjereno jednom u dvije nedelje. Dok su male, najbolje ih je tuširati, i najlakše, i najzahvalnije. Međutim, kad imate džina od biljke to nije baš tako jednostavno, prosto da se biljka ne bi oštetila. Onda pređete slobodno vlažnim sunđerom po površini lista, a zemlju zalijete - savjetuje Jelica Spasojević.

Ukoliko primijetite da su listovi počeli da žute, prestanite sa zalivanjem dok se zemlja skroz ne osuši.

- Najsigurniji način da provjerite da li je biljci potrebna voda je da stavite prst i da provjerite skroz dolje ispod da li je zemlja suva. Ako je suva zalijte, ako i malo ima vlage bolje ne. Najviše sobnih biljaka uvene zbog viška vode, a ne zbog manjka - napominje Spasojevićeva.

- Ojsetljiva je na tripse i na biljne vaši tako da je potrebno da pogledamo da li se formiraju ti insekti, koje možemo mehanički ili nekiim insekticidom odstraniti. Međutim, to su sve jednostavni problemi u pogledu održavanja - dodaje dr Milan Gavrilović.

Monstera raste kao povijuša, obavija se oko stabala drugih biljaka da bi doprla do svjetlosti pa njeno stablo u prirodnom staništu može dostići visinu i od 20. U kućnim uslovima možemo je gajiti uz neki oslonac, na primjer, štap obavijen kokosovim vlaknima koji podseća na koru drveta iz njenog prirodnog staništa, a možemo je pustiti da se sama širi ukoliko ima prostora.


- Monstera na prirodnim staništima cvjeta posle tri do četiri godine. Formira, kao i svi predstavnici iz ove familije, jednu cvast koja je oblika klipa, podsjeća malo na cvast kukuruza obavijenu spatom, jednim zaštitinim listom krem bijele boje. Cvjetovi će nakon oprašivanja formirati plodove koji su sočni po tipu bobice i oni sazrijevaju dosta sporo. Treba otprilike oko godinu dana da bi plodovi bili zreli - objašnjava biolog.

Jedino što nije otrovno kod monstere su plodovi koji kada su potpuno zreli mogu da se jedu. Kako dodaje dr Milan Gavrilović, ukus podsjeća na ananas. Zato je i nazvana monstera delicioza (ukusna).

Monstere rijetko cvjetaju kod nas. Kada je presađujemo, bitno je da u zemlju dodamo malo treseta i perlita da bi zadržao vlagu i bio rastresit, da voda može lijepo da otiče. Presađuje se svake tri do četiri godine.

Postoji nekoliko varijateta monstere. Neki su zahtjevniji za gajenje, pored delicioze, uz veću njegu, u našim krajevima uspijeva i "manki lif" (majmunski list).

Biološki fakultet Beograd

Milan Gavrilović

Jelica Spasojević

monstera delicioza

sobne biljke

tropske biljke

uzgoj sobnih biljaka