Damjanović: U slučaju pogoršanih tržišnih uslova moguć i aranžman s MMF-om

Vlada razgovara sa partnerskim bankama o zaduženju koje je predviđeno budžetom za ovu godinu, saopštio je ministar finansija, Aleksandar Damjanović i dodao da ne isključuje ni mogućnost aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u slučaju pogoršanja tržišnih uslova.

On je u intervjuu za Glas Amerike kazao da Crna Gora, kao članica MMF-a i Svjetske banke (SB), ima pravo da iskoristi sve vrste aranžmana u punoj mjeri i u skladu sa potrebama, ukoliko dođe do pogoršanja uslova na tržištu.

- Imajući u vidu i neke političke nestabilnosti, koje ne doprinose boljoj poziciji Crne Gore, ne isključujem mogućnost da se sklopi i taj aranžman, koji bi bio u funkciji interesa Crne Gore i mogućnosti obezbjeđenja dodatne akumulacije i stabilnosti - rekao je Damjanović.

On je najavio da će kontakti sa MMF-om biti nastavljeni tokom marta, odnosno aprila, kada bude proljećno zasijedanje te finansijske institucije i SB-a, i gdje će biti analiziran period od prošle jeseni do proljeća.

- Tada ćemo znati mnogo više, upravo u odnosu na očekivanja i nove projekcije MMF-a, da vidimo da li to polako ide prema nekoj zoni oporavka i reseta ili će to ići ponovo u neka neizvjesna očekivanja. U svakom momentu, kao članica MMF-a, imamo mogućnosti i pravo da iskoristimo sve moguće aranžmane koji pred nama stoje kako bi smo osigurali apsolutnu stabilnost i finansiranje - saopštio je Damjanović.

On je kazao da se u ovom trenutku o tome ne razmišlja.

Damjanović je, komentarišući optimističnijuu procjenu MMF-a svjetskog rasta i pada inflacije za ovu godinu, kazao da je prilikom donošenja budžeta napravljena jedna vrsta konzervativnih procjena rasta i inflacije, za koju se nada da će biti jednocifrena.

- Očekivanje je da ona, ipak, usporava i da u odnosu na mogućnost rasta crnogorske privrede, i u realnom i u nominalnom smislu, on bude iznad nekih naših projekcija. Tu smo bili konzervativni, planirali smo konzervatnivno spram toga i deficit budžeta i poreske prihode za tekuću godinu - naveo je Damjanović.

On je dodao da ga raduje optimizam MMF-a, imajući u vidu da su, prilikom redovnog zasjedanja u oktobru, te procjene bilo mnogo pesimističnije.

Damjanović je govoreći o predviđenom zaduženju od 700 mil EUR, rekao da bi do 600 miliona trebalo da bude eventualna kreditna podrška.

- To je neki gornji nivo podrške. Da li će biti neophodno, to će zavisiti od rezultata i rasta privrede i privrednih aktivnosti generalno, kao i od turističke sezone i faktora inflacije. Išli smo sa varijantom da u ovom prvom dijelu godine, kada su problemi sa likvidnošću izraženiji imajući u vidu da se budžet najbolje puni od aprila pa do kraja jeseni, da otvorimo mogućnost eventualnog aranžmana koji bi nam prevazišao te probleme u likvidnosti - saopštio je Damjanović.

On je rekao da su u pregovorima sa jednom tradicionalnom partnerskom bankom i da će u februaru biti sklopljen jedan arnažman, koji će pomoću da se dio prvog kvartala prebrodi sa dosta obaveza, sa uslovno rečeno manjim nivoom prihoda nego što je to tokom narednih kvartala.

- Ostaće naravno jedan dio i razmišljamo u dva pravca. Ukoliko se ostvare prognoze MMF-a i neke naše, negdje se tržište stabilizuje, a time i eventualno cijena obveznica nekih naših na sekundarnom tržištu, mogli bi se stvoriti uslovi da ukoliko budu stabilna predviđanja i dođe do oporavka i uklanjanja recesije - izađemo na tržište obveznica ukoliko normalno trendovi budu slični - naveo je Damjanović.

On je kazao da je ostavljen prostor da se dodatnih 500 do 600 miliona obezbijedi kroz kreditne aranžmame sa partnerskim bankama, prije svega sa ovim velikim koje su ranijih godina bile partneri Crnoj Gori u smislu kreditne podrške.

- Pratimo tržišne uslove, globalna tržišta i očekivanja, kao i uslove kamata. Nijesu samo u pitanju kamatne stope, već i rokovi i grejs periodi. Trudimo se i obezbijedićemo, uslovno rečeno, onoliko novca koliko treba da bi se zaokružio ovogodišnji budžet - poručio je Damjanović.

On je govoreći o uslovima zaduživanja i njihovoj povoljnosti, naveo primjer Srbije koja je izašla na tržište obveznica i na njemu nije prošla tako loše što se tiče kamatne stope.

- Čini mi se da je to negdje bilo slično onome što Rumunija, pa čak i Mađarska u ovom trenutku imaju. Činjenica je da je prije toga neposredno Srbija definisala nastavak stend baj aranžmana sa MMF-om i neku kreditnu podršku od 2,4 milijarde. To znači negdje da je taj aranžman sa MMF-om doveo do činjenice da Srbija ima mnogo bolje uslove kod emisija obveznica nego što bi imala bez njega - saopštio je Damjanović.

Kada je riječ o aranžmanu sa MMF-om, on je odbacio sve glasove protivnika aranžmana o nemogućim uslovima, smanjivanju penzija i plata, kao i o tome da neka vrsta aranžmana ugrožava druge.

- Upravo su ti aranžmani, kao što mi je rečeno u oktobru, doprinijeli i da neki drugi komercijalni aranžmani budu mnogo povoljniji nego što bi bili da nije takvog aranžmana - objasnio je Damjanović.

Kada je riječ o o ovogodišnjem budžetu, Damjanović je naveo da su prihodi konzervativno planirani i da će biti mnogo veći, između ostalog i zbog mjera koje se sprovode i nekih novih poreskih koje su uvedene u decembru, a planiraju se i u februaru i martu.

- One se tiču i sivog tržišta i korišćenja poreskog potencijala koji je bio neiskorišćen. Sve ovo radimo bez povećavanja osnovnih poreskih stopa, gdje prije svega mislim na stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) i na dohodak fizičkih lica, imajući u vidu neka ograničenja koja imamo u dijelu potrošnje i budžetskih rashoda - rekao je Damjanović.

On je naveo da predviđeno povećanje od 20% zarada u javnom sektoru odgovara upravo stopi inflacije koja je bila prošle godine.

- Mi na taj način čuvamo realnu kupovnu moć građana koja bi bila urušena da nema povećanja zarada makar u stopi inflacije - poručio je Damjanović.

Na pitanje da li će Vlada predložiti Briselu novi model produženja programa ekonomskog državljanstva, prema kojem bi novac od projekta bio usmjeren za vraćanje kineskog kredita, Damjanović je kazao da je imao intenzivnu komunikaciju sa evropskim prijateljima i da je dogovoreno da se ne produži važenje odluke koja je istekla 31. decembra.

- Sad imamo dva posla nakon toga - prvi je da se sve aplikacije koje su stigle do 31. decembra, a kojih je više stotina, obrade i u što kraćem roku napravi trijaža, kao i da se neki benefiti koji su već vidljivi bili prošle godine, nastave i u tekućoj - objasnio je Damjanović.

On je dodao da će se u tom dijelu redefinisati odnosi u Agenciji za investicije koja se nije pokazala dovoljno dobrom u tom kontekstu.

- Drugi posao je da eventualno osmislimo model koji bi bio apsolutno u skladu sa modelom koji razvijaju zemlje EU. Model koji je imala Malta, takozvanog zlatnog pasoša, je nemoguć. EU je rekla da ne može ni Malta, jer postoji taj spor koji se vodi pred evropskim sudom, ne može ni Crna Gora kao kandidat. Ja sam nagovijestio našim briselskim prijateljima da ćemo tražiti upravo podršku od EU i država članica da primijenimo model koji primjenjuju države EU - saopštio je Damjanović.

On je objasnio da to nije prodaja zlatnog pasoša, već da ide u pravcu nekog stalnog boravka i olakšica za one koji su zainteresovani da ulažu u Crnu Goru.

- Ako ga bude, ako ga budemo redefinisali, on će biti apsolutno u skladu sa onim što su pravila EU i što primjenjuje jedan dio država EU - rekao je Damjanović.