Preporuke Svjetske banke: Povećanje plata da ne bude veće od inflacije

Crna Gora u cilju smanjenje javnog duga na prihodnoj strani može ostvariti više prihoda kroz povećanje poreza na proizvode i djelatnosti koje štete životnoj sredini i zdravlju ljudi, koordinisati aktivnosti na jačanju poreske discipline i smanjenju sive ekonomije, dok joj je na rashodnoj strani fiskalni prostor za djelovanje vrlo ograničen.

Ovo je za Vijesti kazao šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH Kristofer Šeldon.

Iz ove međunarodne finansijske institucije predlažu u cilju jače kontrole rashoda da stope povećanja zarada u javnom sektoru makar ne budu veće od prosječne godišnje stope inflacije, procijenjene na 12%, naročito imajući u vidu broj zaposlenih u javnom sektoru i izostanak napretka u sprovođenju reforme javne uprave u prošlosti.

Uz to, Šeldon je istakao da povećanje najniže penzije i najava daljeg prilagođavanja u 2023. bez komplementarnih reformskih mjera, ne samo da povećavaju trošak za penzije i deficit, već i dovode u opasnost pravičnost penzijskog sistema.

Minimalna penzija u septembru prošle godine povećana je sa 147 na 253 eura, a od januara ove godine biće povećana dodatno za 10%.

- Fiskalni učinak u 2022. godini je bolji od planiranog, zahvaljujući solidnoj naplati prihoda i ekonomskom rastu koji je prevazišao očekivanja. Stvarni fiskalni deficit će vjerovatno biti znatno ispod prvobitno planiranih 4,6 procenata BDP-a. Planirani fiskalni deficit od skoro šest procenata u 2023. godini, dijelom uzrokovan dodatnim povećanjima zarada u javnom sektoru i mjerama potrošnje u oblasti socijalnog staranja, znatno povećava potrebe za finansiranje, a u trenutno strogim uslovima na međunarodnim finansijskim tržištima. U takvim nestabilnim vremenima, Crna Gora bi trebalo da izabere kredibilnu putanju smanjenja duga, kako bi umirila investitore - kazao je Šeldon.

To bi, prema njegovim riječima, značilo kredibilno fiskalno prilagođavanje koje bi imalo za cilj primarni fiskalni balans, poželjno do 2024. godini, a da bi se to postiglo, biće potrebna prilagođavanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani.

- Na prihodnoj strani moguće je ostvariti više prihoda kroz povećanje poreza na proizvode i djelatnosti koje štete životnoj sredini i zdravlju ljudi, smanjenje poreskih rashoda i koordinisanje aktivnosti na jačanju poreske discipline i smanjenju sive ekonomije. Na rashodnoj strani, mada postoje snažni politički pritisci i motivi da se poveća potrošnja, fiskalni prostor Crne Gore je vrlo ograničen. Napominjemo da je teško balansirati između onoga što se može priuštiti i potrebe da se podrži stvarni dohodak i predlažemo da stope povećanja zarada u javnom sektoru makar ne budu veće od prosječne godišnje stope inflacije, procijenjene na 12%, naročito imajući u vidu broj zaposlenih u javnom sektoru i izostanak napretka u sprovođenju reforme javne uprave u prošlosti. Skupština je 2022. godine usvojila povećanje najniže penzije i najavila dalja prilagođavanja u 2023. Ta prilagođavanja, bez komplementarnih reformskih mjera, ne samo da povećavaju trošak za penzije i deficit, već i dovode u opasnost pravičnost penzijskog sistema. Biće potrebne dodatne mjere da bi se omogućila potrošnja za penzije, između ostalog povećanje starosne granice za penziju i smanjenje mogućnosti za prijevremeno penzionisanje - istakao je Šeldon.

Budući da izdaci za socijalno staranje već čine više od jedne četvrtine ukupne državne potrošnje, do veće efikasnosti bi se moglo, ocjenjuje sagovornik Vijesti doći restrukturiranjem, a ne širenjem socijalnih programa.

- To bi značilo bolje korišćenje ograničenih fiskalnih resursa Crne Gore kroz usmjeravanje socijalne zaštite onima kojima je najpotrebnija i koji su najranjiviji, umjesto univerzalnog modela dodjele pomoći - zaključio je Šeldon.

Prema posljednjim zvaničnim podacima Ministarstva finansija javni dug na kraju septembra 2022. bio je 4,06 mlrd EUR ili 71,39% procijenjenog BDP-a. Preporuka SB je da Vlada smanji udio javnog duga u BDP-u prije nego što počne sa otplatom dugova za tri krupne euroobveznice u periodu od 2025. do 2029. godine, počevši sa euroobveznicom u iznosu od 500 mil EUR u 2025.godini.