NavMenu

Po zatvaranju termoelektrana Morava i Kolubara A, na njihovim pepelištima u planu izgradnja solarnih elektrana

Izvor: RTS Ponedjeljak, 09.01.2023. 16:33
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/mrganso)Ilustracija
Svjetska energetska kriza i rat u Ukrajini ubrzavaju gradnju postrojenja obnovljive energije. Međunarodna agencija za energiju saopštava da će globalni kapaciteti zelene energije narednih pet godina biti duplo veći nego danas. Najisplativije su solarne elektrane i vetroparkovi. Iz Vlade poručuju da i Srbija ima ozbiljne zelene planove.

Svijet je spreman da u narednih pet godina doda količinu obnovljive energije, jednaku proizvodnji u prethodnih 20 godina, poručuju iz Međunarodne agencije za energiju.

Rastu zelenih energetskih investicija najviše doprinose Kina, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Indija.

- Očekuje se veliki rast. To je oko 2.400 GW novih instalisanih, što je posledica i dekarbonizacije i orijentacije, naročito Evrope, da se oslobodi ruskih energenata - objašnjava lider za energetiku u Deloitte-u Željko Marković.


Kriza napravila prekretnicu

Iako je ugalj još dominantan i nijedna zemlja ne zasniva energetsku bezbednost samo na obnovljivoj energiji, stručnjaci su saglasni da je energetska kriza napravila istorijsku prekretnicu ka čistijem energetskom sistemu i to je budućnost.

- Brza energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije i na pametan način vođena tranzicija, gdje se staro ne zaboravlja brzo, a gdje novo pristiže omogućava da energetski miks Evrope bude mnogo kvalitetniji nego sada - kaže profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković.

Naglašava i da se u naredne dvije, tri decenije ne možemo odreći fosilnih goriva: uglja, nafte, a posebno gasa.


Koji su potencijali Srbije

Devedeset odsto novih investicija za proizvodnju struje su iz vjetra i sunca. U tim izvorima, Srbija ima ogroman potencijal.

Ljubenko Savić iz Udruženja za energetiku i rudarstvo PKS kaže da je najveći potencijal Srbije solarna energija.

- Imamo 30% veći potencijal od Njemačke ili 40% od zapadnih zemlja. Imamo preko 2.000 sunčanih sati - naveo je Savić.

Vlada je već donijela "zelenu agendu" i kažu da se radi na unapređenju propisa i uslova koji će olakšati prihvat novih zelenih kilovata u energetski sistem naše zemlje.

- U prvom talasu, 400 MW, napravićemo trogodišnji plan da investitori znaju kakvi su nam planovi, da se pripreme i da u nekom srednjem roku, naredne tri, četiri godine imamo 1.400 MW zelene energije - rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.


Plan "Zeleni put"

Osim privatnog kapitala, tu su i projekti iz EPS-ovog plana "Zeleni put". Najvažnije je da je i Elektroprivreda počela realizaciju svojih projekata obnovljive energije, a ključna je hidrolektrana Bistrica koja do kraja decenije treba da bude na mreži.

- U toku je izgradnja vjetroparka Kostolac, koji će biti 66 MW instalisane snage. Na tom području planiramo još dva vjetroparka Stiško polje 1 i 2 - objasnio je savjetnik direktora EPS-a Vladimir Šiljkut.

Prema njegovim riječima, kada budu zatvorene najstarije termoelektrane Morava i Kolubara A, na njihovim pepelištima planirana je izgradnja solarnih elektrana.

Bržoj energetskoj traziciji doprinosi i pojeftinjenje opreme i tehnologije za obnovljivu energiju. Za dvije decenije, proizvodnja iz solarnih panela pojeftinila je čak 12 puta, a iz vjetroelektrana tri puta.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.