Pogrešan koncept zdravstvenog i penzionog fonda, potrebne reforme

Crnogorski zdravstveni i penzioni fond imaju pogrešan koncept i neophodne su njihove reforme, ocijenjeno je u emisiji "Okvir" na TVCG. Gosti su govorili i o uticaju ekonomskog rasta na standard građana, benefitima dionice auto-puta, ali i sumnjama u određene transakcije prilikom izgradnje.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, kazao je da ne zna kakav bi standard građana bio u odnosu na aktuelnu inflaciju, da se na početku godine nijesu desile ekonomske reforme.

- Imali smo jednu uspješnu ekonomsku godinu i turističku sezonu, što je dalo dodatnu vrijednost da sistem funkcioniše - ocijenio je Đurović u "Okviru".

Dodao je da se aktuelna Vlada suočila sa mnogo izazova, te da država po prvi put redovno izmiruje i servisira svoje obaveze.

Predsjednik Odbora za ekonomiju, Dejan Đurović, prisjetio se da je bilo sumnji prošle godine, kada su predložene ekonomske reforme. Dodao je i da niko nije mogao pretpostaviti šta će se tokom godine desiti na globalnom planu.

- Nije Fond zdravstva ove godine u problemu i on nije nastao zbog projekcije projekta Evropa sad. Što se tiče inflacije, ona je u septembru dostigla 16%. Crna Gora je, u neku ruku, imala i sreću što smo energetski stabilni, i moram pohvaliti Elektroprivredu, pa građani nijesu doživjeli taj energetski šok, ne prijeti nam recesija po pitanju snabdijevanja strujom... - kazao je Dejan Đurović.

Zdravstveni sistem je bio u problemu svih ovih godina, ali imajući u vidu krivu potrošnje, znači da se njeno relativno učešće u ukupnom budžetu stalno povećava, smatra predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Vasilije Kostić.

- Rizično je finansiranje zdravstva vezati za nestabilan budžet. U ekonomiji ne postoji trenutak, morate imati održivu dugoročnu komponentu - rekao je Kostić u emisiji TVCG.

Povećanje minimalne cijene rada, sa aspekta građana, naučio ih je da su oni investitori i u penzioni i u zdravstveni fond, ocijenio je finansijski analitičar Oleg Filipović.

On smatra da imamo pogrešne koncepte i zdravstvenog i penzijskog fonda.

- Reforma tih fondova morala bi biti drugi korak. Pričamo o povećanju penzija, ali i da ste vi investirali u taj fond, što znači da kad odete u penziju, vi trošite svoje pare - rekao je Filipović.

Ocijenio je da je program Evropa sad bio samo prvi, početni, korak edukacije, koji bi trebao da se završi kompletnom reformom zdravstvenog i penzionog fonda.

Ministar Đurović je kazao da svaki kilometar puta znači novu vrijednost za državu, ali da "smo u proteklom periodu malo šta radili po pitanju putne infrastrukture",

- Nakon izgradnje auto-puta, Kolašin više nije isti grad, Mojkovac se naslanja na Kolašin... Podgorica je sada ski destinacija... - istakao je Đurović.

Dejan Đurović je podsjetio da je u startu bio kritičar auto-puta, te da je dionica duga 41 kilometar, a da je koštala milijardu eura.

- Specijalni državni tužioci će, kada je u pitanju transakcija novca u vezi ove dionice, imati velikog posla. Sa radovima se kasnilo tri godine, dva mjeseca i tri dana, i već kasnimo sa drugom dionicom Mateševo-Andrijevica, nemamo idejni projekat, ne znamo koliko će nas koštati... - rekao je Đurović u "Okviru".

Kostić je naglasio da rat u Ukrajini pravi ekonomske izglede lošim. Što se tiče inflacije od preko 17%, on navodi da, po ekonomskim standardima, to podrazumijeva hiperinflaciju.

- Projekcije su da će inflacija nastaviti da raste - kazao je on.

Komentarišući auto-put, ekonomski analitičar kaže da je on branio izgradnju.

- Ne ulazim u to da li je bilo nelegalnosti, o tome neka priča neko drugi. Taj auto-put će da traje ko zna koliko, indirektni afekti su nemjerljivi, a mi smo već u najavi izgradnje imali povećanje cijene zemljišta uz dionicu... Govorio sam da je auto-put opravdan, ma koliko nas koštao, razvoja nema bez razvoja putne infrastrukture - rekao je Kostić.

Dejan Đurović je pojasnio da "niko nije protiv auto-puta", već da je bio "kritičar sumnje u lopovluk prilikom izgradnje".

Filipović je ocijenio da se kompletna izvozna kategorija oslanja na dva artikla - struja i aluminijum.

- Da bi se tržište moglo popraviti, morate napraviti monetarne i tržišne reforme - poručio je finansijski analitičar.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma je ocijenio da je turistička sezona u Crnoj Gori bila fantastiča.

- Imali smo jednu sjajnu predsezonu, jaku sezonu i odlučnu podsezonu. Imamo više turista nego ikada, mislim da smo ostvarili prihod preko milijardu i blizu smo rekordne 2019. godine. Pokazali smo žilavost i vjerujem u naš potencijal - kazao je Đurović u "Okviru".

Naglasio je da Crna Gora ima šansu da se vrati na zapadno tržište.

- Moramo se okrenuti cijelom svijetu, spremamo programe i za američke i kineske turiste, i to radimo regionalno. Kreiramo zajedničku ponudu i kada te turiste dobijemo, možemo se nadati boljim sezonama - istakao je Goran Đurović.

Predsjednik Odbora za ekonomiju rekao je da je zadvoljan turističkom sezonom i istakao da su turisti iz regiona donijeli "najveću količinu novca u budžetu".

- Mi moramo tražiti dio sredstava koje smo izgubili sankcijama Rusiji, ne možemo odvajati politiku i ekonomiju - poručio je Đurović.

Kostić je naglasio da Crna Gora nikako ne smije biti destinacija masovnog turizma.

- Imamo mogućnost da budemo destinacija viskoplatežne klijentele i upravo je to razlog mog nezadovoljstva turizmom. Ako mjerimo samo broj turista, onda nas neće interesovati struktura, kao što nas i ne interesuje. U Hrvatskoj je 14% turista iz regiona, kod nas je to dvije trećine i pitanje je koliko je to dobro za nas - rekao je ekonomski analitičar.

Dodao je da se ne mogu upoređivati prihodi ove i prethodnih godine.

- Konstatujem da smo ostvarili brojke sa kojima, sa stanovišta brojki, možemo biti zadovoljni. Sa stanovišta suštine, apsolutno ne - kazao je Kostić u "Okviru".