Abazović: Stvarati ambijent političke stabilnosti za realizaciju velikih projekata, uvećavati državni kapital u kompanijama

Premijer Dritan Abazović poručio je da je neophodno stvarati ambijent političke stabilnosti kako bi se moglo krenuti u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata.

- Ne može zemlja da uvećava bruto domaći proizvod (BDP) ako nema velikih infrastrukturnih projekata - rekao je Abazović u Privrednoj komori (PKCG), na sastanku sa privrednicima.

On smatra da je jako važno da se poveća državni kapital naročito u kompanijama koje mogu da daju veliki doprinos razvoju Crne Gore ubuduće.

Abazović je kazao da ih očekuje nastavak auto-puta, odluka oko Aerodroma Crne Gore, ali i projekti u energetici i transportu, uz turizam, čime direktno može da se utiče na BDP.

- Ako takve projekte privučemo, nikakvih problema neće biti. Doći ćemo na nivo nezaposlenosti od šest ili sedam odsto, a ja se bojim da ćemo radnu snagu morati da tražimo na drugim mjestima - rekao je Abazović.

On je naveo da Crna Gora ima sve potencijale, ali da kapacitete mora da usmjeri na pomoć sopstvenoj zemlji.

- Iza nas je ekonomski jako dobra godina i podaci pokazuju da je iznad očekivanja onih koji prave konkretnije prognoze - rekao je Abazović.

On je, govoreći o sedam stubova ekonomskog napretka, naveo da je BDP Crne Gore prvi put premašio 5 mlrd EUR, a očekuje se da to bude 5,6 ili 5,7 milijardi.

- Podaci su neumoljivi i nadmašene su projekcije vezano za ovu godinu. Prognoze za narednu godinu su četiri odsto. Veliko zadovoljstvo Vlade je da je njena ekonomija otporna i spremna za svaku situaciju - naveo je Abazović.

Kad je riječ o novim radnim mjestima, prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je u novembru bilo zaposleno više od 226.000 ljudi, što znači da je u odnosu na formiranje 43. Vlade kreirano oko 10.000 radnih mjesta.

- U odnosu na novembar prethodne godine danas u Crnoj Gori ima više skoro 25.000 zaposlenih. Stopa nezaposlenosti prema podacima Monstata u trećem kvartalu je na najmanjem nivou od kada se mjeri i iznosi 13% - naveo je Abazović.

On je, govoreći o stranim direktnim investicijama, kazao da on od januara do oktobra iznosi 932 mil EUR, a neto priliv SDI je 663,5 mil EUR.

- Najveći priliv je bio 2009. godine kada je prodata Elektroprivreda (EPCG). Ova Vlada nije prodala jedan metar državne imovine - naveo je Abazović.

On je, govoreći o turizmu, kazao da prema podacima Centralne banke (CBCG) prihodi do septembra iznose 916,2 mil EUR.

- Kada uporedimo sa 2019. godinom mi smo na 90%. Na ovaj nivo smo došli bez četiri tržišta - rekao je Abazović.

On je, govoreći o rastu izvozne sposobnosti privrede i povećanju konkurentnosti, kazao da je ukupan izvoz robe 576 mil EUR.

- Ukupan izvoz 2019. godine bio je 415 mil EUR, dok je ostvaren rast od 70% u odnosu na prethodnu godinu - naveo je Abazović.

On je dodao i da je prosječna neto zarada u oktobru bila 720 EUR.

- U odnosu na januar ostvaren je rast od 34 EUR, a u odnosu na prethodnu godinu rast je 186 EUR. Takođe, ostvarena je potpuna redovnost svih isplata bez kašnjenja - saopštio je Abazović.

Najavljena su, kako je rekao, značajna povećanja zarada u narednoj godini.

- Ukoliko se usvoji budžet 1. februara će više od 50.000 ljudi dobiti uvećane zarade od najmanje 20% - kazao je Abazović.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o sveobuhvatnim strukturnim reformama, značajno je povećanje kapitala države u prioritetnim sektorima kao što su energetika (EPCG) i transport (Luka Bar).

- Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja na evropskom kontinentu koja nije povećala cijene struje - dodao je Abazović.

On je, govoreći o Opštem kolektivnom ugovoru (OKU), kazao da se tu radi o tipičnoj crnogorskoj priči.

- Prvo je došla informacija da su se svi dogovorili i da je u socijalnom dijalogu pronađeno zajedničko rješenje, a poslije 20 dana da nije pronađeno zajedničko rješenje. Vlada će ispoštovati što god se dogovorite - rekao je Abazović.

Predsjednica PKCG, Nina Drakić, saopštila je da je analiza poslovanja crnogorskih kompanija koje su u ovim kriznim vremenima pokazale solidan stepen otpornosti, a koju su sproveli u Komori kroz direktne i kontinuirane razgovore sa našim članicama ukazuje da im je potrebna pomoć.

- Ta pomoć podrazumijeva postojanje jasnih strateških politika, donošenje najvažnijih prostorno planskih dokumenata, podsticajan ambijent za poslovanje i nova ulaganja koja su preduslov razvoja - rekla je Drakić.

Prema njenim riječima, da privredi treba pomoć, uvjeravaju i podaci Centralne banke, prema kojima danas u Crnoj Gori ima blizu 20.000 kompanija i preduzetnika koji su u blokadi, sa dugom koji je 50% veći u odnosu na period prije pandemije.

- Neizvjesnost ekonomskih tokova na globalnoj sceni, po mišljenju privrede, morala bi ubrzati donošenje odluka i politika koje ovo stanje jedino mogu promijeniti - kazala je Drakić.

Ona je rekla da već godinama ukazuju i na neophodnost izmjena radnog zakonodavstva, na način koji smanjuje broj sporova između poslodavaca i zaposlenih.

- Time bi došli do veće sinergije ljudskog i materijalnog kapitala, a posebno doprinijeli smanjivanju troškova sporova. Izmjene u tom smjeru prepoznajemo kao garant veće pravne sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta, te efikasnosti kolektivnog i tripatritnog pregovaranja - kazala je Drakić.

Ona je pozdravila uvažavanje apela privrede da se odgodi potpisivanje novog Opšteg kolektivnog ugovora, budući da je riječ o važnom dokumentu čije donošenje zahtijeva transparentnu i inkluzivnu proceduru.

Drakić je navela da su i na prethodnom sastanku sa premijerom i ministrima govorili o potrebi sveobuhvatnog sagledavanja zakonske regulative koja utiče na uslove poslovanja, razmatrali su mogućnost za uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda, analizirali pogodnost ambijenta za privlačenje stranih i domaćih investicija, usaglasili se o neophodnosti podrške malim i srednjim preduzećima, kao okosnici realne ekonomije, te snažnijem ulaganju u zelenu i cirkularnu ekonomiju.

- Dobro je da danas razmatramo stanje u crnogorskoj privredi, jer su Privredna komora i Vlada prave adrese za davanje jedinstvenog odgovora na tržišne, privredne i šire društvene izazove. Komora ima spremnost da analizira i predlaže, a Vlada mandat da to što je opravdano i potrebno, postane dio ekonomskih i javnih politika - smatra Drakić.

Ona je rekla da aktuelni trenutak u svijetu, a i kod nas, te sve izvjesnija recesija u brojnim zemljama u narednoj godini, ovogodišnjem sastanku daje dodatnu važnost, jer je samo zajedničkim naporima i razumijevanjem moguće smanjiti rizike i prelivanje negativnih trendova na privredni sistem, te mudrim odlukama određene izazove pretvoriti u šanse i mogućnosti za brži rast u narednoj godini.

- Privreda ima nespornu volju, a vjerujemo i sposobnost, za brzi izlazak iz ekonomske krize, ali to ne može sama. Od Vlade očekujemo odlučnost, te institucije spremne da odgovore potrebama privrede - zaključila je Drakić.

Privredna komora Crne Gore

JP Aerodromi Crne Gore Podgorica

Vlada Crne Gore

Monstat Zavod za statistiku Crna Gora Podgorica

Elektroprivreda Crne Gore ad Nikšić

Centralna banka Crne Gore

Luka Bar a.d. Crna Gora

Nina Drakić

Dritan Abazović

Kreditno garantni fond

ekonomski razvoj

privredni razvoj

BDP

infrastrukturni projekti

pomoć privrednicima

strane direktne investicije

uvećanje državnog kapitala