Crna Gora za devet mjeseci uvezla 465 mil EUR hrane

Crna Gora bilježi porast izvoza u prvih devet mjeseci ove godine za 72%, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata. No u istom periodu uvezli smo više od 465 mil EUR hrane, a najviše one koju i sami proizvodimo, poput mesa, voća, povrća, mlijeka i jaja.

Sagovornici RTCG objašnjavaju da poljoprivredna proizvodnja nije dovoljna da pokrije potrebe domaćeg tržišta, te da bi se to moglo promijeniti uz pomoć države, ali i podizanjem svijesti građana da kupuju crnogorske proizvode.

Crna Gora je prošle godine uvezla banane za nešto više od 7 mil EUR jer to voće ne uspijeva kod nas. Istovremeno stotine miliona eura potrošeno je na hranu koju proizvodimo ili bismo mogli da proizvodimo.Tako je bilo i za prvih 9 mjeseci ove godine kada smo uvezli 465 mil EUR hrane od toga najviše novca je otišlo na uvoz mesa, žitarica, povrća, voća, mlječnih proizvoda i jaja.

- Zašto se uvozi, uvozi se zato što su to potrebe crnogorskog tržišta. E sad se postavlja pitanje zašto ne proizvodimo to što uvozimo. Naša poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori vrijedi nekih 350 do 400 mil EUR, zavisno od godine do godine i to su uglavnom osnovni poljoprivredni proizvodi. U toj strukturi osnovnih poljoprivrednih proizvoda učešće uvoza nije veliko kao što je kod prerađevina u poljoprivrednoj proizvodnji - kazao je Budimir Mugoša iz Ministarstva poljoprivrede.

Bez obzira na strukturu uvoza, u Uniji poslodavaca kažu da sve treba da zabrine što se crnogorsko tržište od 650.000 stanovnika u državi koja je proglašena ekološkom i pogodnom za razvoj posebno organske poljoprivrede, umjesto na sopstvenu proizvodnju oslanja na uvoz.

- Definitivno nemamo razvijenu proizvodnju hrane ni adekvatnu podršku za ljude koji se odluče da se bave proizvodnjom hrane. Ono što je problem u Crnoj Gori što je u posljednjih 70 godina obilježilo pustošenje sela, ostala su prazna i sada je teško motivisati ljude da se vrate i da proizvode - kazao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.

Da je tako ne spore ni u resornom ministarstvu. Godinama se za poljoprivredu izdvaja jedan odsto budžeta što je najmanje u Evropi, pa zbog toga, kažu, ni podsticajne mjere države ne mogu dati očekivane rezultate. Zato su uglavnom domaći proizvodi i skuplji od uvoznih, iako im kvalitetom mogu parirati.

- Generalno nemamo ni kod kupaca odnosno potrošača tu svijest o važnosti da na neki način podržimo domaćeg proizvođača. Imali smo veći broj kamapanja ali nije na dao željene rezultate - kazao je Lazović.

- Mi piletinu koju kupujemo iz domaće proizvodnje ona je zaklana juče ili prekjuče, a danas je na rafovima. A zamislite kada je zaklana piletina koja dolazi iz Brazila. I o tome mi treba da razmišljamo. Moja preporuka bi bila da kupite 1,2 kg domaćeg nego1,5 kg uvozne robe. Zato o tome razmislite kada god krenete u kupovinu, jer patriotizam nije samo kada navijate za crnogorsku reprezentaciju nego i kada kupujete hranu sa naših njiva. Uz to, svaki euro potrošen za domaći proizvod ostaje u Crnoj Gori - poručio je Mugoša.

Unija poslodavaca Crne Gore UPCG Podgorica

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore

Monstat Zavod za statistiku Crna Gora Podgorica

Budimir Mugoša

Filip Lazović

uvoz hrane

izvoz hrane

spoljnotrgovinsa razmjena

domaća proizvodnja