Naselja u Podgorici neprilagođena potrebama čovjeka - Zelene površine zamijenio beton

Zelene površine u Podgorici zamijenio je beton, a humanu gradnju komercijalna. Struka ukazuje da stambena naselja u Glavnom gradu nijesu prilagođena potrebama čovjeka.

Prije 30 godina podgorička naselja važila su za primjer humane gradnje prilagođene potrebama čovjeka. Danas je stambenih zona sve više, a podrazumijevaju betonska naselja s nedovoljno parking mjesta, bez škola, vrtića i zelenih površina.

- Velike nedostatne površine parkinga i zelenih površina koje bi trebalo da budu komplementarne tolikoj gustini stanovanja i realizovane. Interesantno je da nedostaci tog tipa ne smetaju tržišnoj cijeni i tržištu i dalje se ta gradnja dešava i intezivno komercijalizuje - kaže Veljko Radulović, profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici.

- Iako Podgorica ima dosta prostora, zgrade se grade preblizu i to je ono što mislim da sigurno nije humano. Prošao sam kroz jedan blok nasuprot Delta siti centra i malo sam ostao zgrožen, to nema tako kod nas. Ja znam da je radi sigurnosti djece to napravljeno, dječije igralište u kavezu djelovalo mi je malo kao zoološki vrt - kaže Nenad Lipovac, profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Osim toga, u pojedinim naseljima nema bezbijednih pješačkih staza ili širokih trotoara. Da izađete iz zgrade direktno na ulicu prije 20 godina bilo je nepojmljivo, dok je stanarima u novim podgoričkim kvartovima to potpuno normalno.

A u novim kvartovima sve je više stanara čiji broj planska dokumentacija nije predviđala.

- Pravilnikom o stanovanju minimalni standard stanovanja stavljen van snage prije 7-8 god tako da je sad upitno i ti stanovi koji se grade po pitanju standarda i humanosti, osim što je veliki problem ta masovna i intezivna izgradnja koju vidimo golim okom na svaku stranu koju krenemo - rekao je Vladan Stevović, VD glavnog državnog arhitekte

- Većina tog prostora ima komercijalnu ulogu što je legitimno, međutim, problem je što javni prostor onaj koji bi trebao da podrži toliku izgrađenost je deficitaran odnosno nedostatan za ambijent humanog stanovanja u gradu kakav bi Podgorica trebala da bude - ističe Veljko Radulović.

A primjer kako bi javni prostor trebalo da izgleda, kažu naši sagovornici, jeste naselje Blok pet koje obiluje zelenim površinama, a između ostalog, sadrži i dom zdravlja, tržnicu, školu i vrtić.

Arhitektonski fakultet Podgorica

Glavni grad Podgorica

Podgorica  

Arhitektonski fakultet Zagreb

Veljko Radulović

Nenad Lipovac

Vladan Stevović

humana gradnja

stambena naselja

zelene površine

novogradnja

nedostatak trotoara