NavMenu

Spajić: Neophodan razvoj infrastrukture i ljudskih resursa

Izvor: Mina Nedjelja, 30.10.2022. 14:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: jocic/shutterstock.com)Ilustracija
Program "Evropa sad" je bio pun pogodak, ali postoje strukturni problemi crnogorske ekonomije koji se moraju ubrzano rješavati, za šta je preduslov razvoj infrastrukture i ljudskih resursa, saopštio je lider istoimenog pokreta i bivši ministar finansija, Milojko Spajić.

- Imamo Plan razvoja infrastrukture do 2030. godine, koji predviđa da napravimo četiri auto-puta i brze ceste. To su Bar-Boljare, kao i završetak auto-puta koji je već došao do Čapljine i ide do Istanbula. Konzorcijum Behtel-Enka, koji je gradio auto-puteve na Balkanu, već je izrazio želju da radi na tom projektu - rekao je Spajić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da je Planom razvoja infrastrukture predviđena i brza cesta od Sarajeva preko Pljevalja do Bijelog Polja, koja bi trebalo da doprinese razvoju sjevernog dijela Crne Gore.

- Taj plan je podržao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, sa kojim smo o tome razgovarali. On je rekao da turske građevinske firme mogu da vode taj projekat, a da bi ga Katar finansirao. Međutim, sve to je zaustavljeno padom 42. Vlade - kazao je Spajić.

Planom je, prema njegovim riječima, predviđena i gradnja brze ceste sa četiri trake od Ulcinja do Herceg Novog, koja bi se nastavila prema Dubrovniku i kojom bi se riješio problem gužvi u sezoni.

- Želimo da jadransku cestu potpuno preuredimo i da ona postane funkcionalna - poručio je Spajić.

On je saopštio da je jedan od projekata koji se planira i transformacija crnogorskih aerodroma, koji su, prema njegovim riječima, usko grlo crnogorskog turizma i generalno privrede.

- Podgorički aerodrom ima prostora za gradnju kargo terminal, što bi bilo veoma značajno. Nevjerovatno je da na njemu ne postoji tranzitna zona - dodao je Spajić.

On je naveo i da će Luka Bar morati da dobije strateškog partnera i da se ubrzano razvija.

- Tu je i željeznica i otvaranje koridora od Pljevalja do Prijepolja, kako bi se Pljevlja otvorila za izvoz u centralnu Evropu. Moramo potpuno da promijenimo i željeznicu od Bara do Beograda - poručio je Spajić.

On je dodao da je realizacija tih infrastrukturnih projekata preduslov promjene strukture crnogorske ekonomije, koju karakteriše prevelika zavisnost od turizma.

Spajić je naveo i da je Crna Gora jedina država na svijetu kojoj su Svjetska banka (SB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Evropska komisija (EK) popravile izglede ekonomskog rasta za ovu godinu, što je isključivo rezultat programa Evropa sad.

- Program Evropa sad je bio pun pogodak - poručio je Spajić.

Kada je riječ o deficitu nastalom usljed ukidanja doprinosa Fonda zdravstva, Spajić je rekao da on ne postoji.

- Jedini koji postoji je deficit centralnog budžeta, koji je na kraju septembra, prije rebalansa, bio nula - kazao je Spajić.

On je dodao da se to odavno nije desilo.

- Znači na kraju septembra, uz jednu veliku reformu koju smo prošli, i dalje imamo deficit nula i jednu ekstremno povoljnu fiskalnu situaciju. Imamo 150 mil EUR više prihoda nego što smo planirali, što pokazuje da je program Evropa sad imao bolji performans nego što smo očekivali - saopštio je Spajić.

On je kazao da sve kritike padaju u vodu, a da je usvajanje rebalansa bilo u predizborne svrhe.

- Međutim, građani su to prozreli, pa je sva ta kritizerska priča pala u vodu - rekao je Spajić.

On je poručio da "Evropa sad" djelima pokazuje da je za nezavisnu i jaku državu, koja će, u ekonomskom smislu, biti prva na Balkanu.

- Ubijeđen sam u viziju takve države, u viziju razvijene infrastrukture, razvoja IT industrije i blokchaina, kao i diverzifikacije turizma - saopštio je Spajić.

On smatra da se bez reformi ne može naprijed, kao i da bi to doprinijelo izlasku iz krize, ubrzalo ekonomski razvoj i podizanje životnog standarda građana.

Spajić je kazao da se može očekivati da će se Crna Gora razvijati nekih 2% do 3% godišnje, što je, prema njegovim riječima, takozvani pužev rast.

- To nam ne treba. Nama treba ubrzan rast, onaj koji smo pokazali u posljednje dvije godine. On može biti mnogo brži od prosječnih 2,9% godišnje, ali su za to potrebni politička stabilnost, podrška velikog broja građana i "teške" reforme - zaključio je Spajić.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.