Samo poljoprivreda može spasiti Crnu Goru

Nedostatak sirovina, rast cijena u maloprodaji i sveukupna kriza koju je izazvala inflacija u Crnoj Gori, mogla je biti izbjegnuta da se ranije vodilo više računa o domaćoj proizvodnji, kazao je u razgovoru za Dan predsjednik Udruženja zanatskih pekara Svetozar Radonjić.

- Imamo toliko neobrađenog zemljišta, a mi smo agrarna država. Umjesto da smo se svih ovih godina okreunli domaćim proizvođačima, a ne uvozu iz drugih zemalja, danas ne bismo osjetili krizu u ovoj mjeri. Treba zaorati prvu brazdu, treba političarima objasniti da bez domaće proizvodnje nema boljitka našoj državi - kazao je Radonjić.

On ističe da smo se kao država davno odrekli proizvodnje pšenice i kukuruza, a to su proizvodi koji su u Crnoj Gori i te kako uspijevali.

- Nedostaje nam jasna agrarna politika. Nema je, niko ne zastupa prava seljaka u Parlamentu. Niko se ne okreće na ljude koji svojim trudom i radom privređuju i hrane narod. Žitarice se u Crnoj Gori slabo uzgajaju, a one su osnov za proizvodnju strateške namirnice, to jest hleba. Zbog toga smo preplavljeni uvozom iz drugih država, a situacija na globalnom nivou diktira rast cijena koji se onda prenosi i kod nas. Cijena hleba za sada se drži, ali je i ona previsoka. Ne smije se dozvoliti da ponovo ode visoko - poručio je Radonjić.

On je istakao i da je ogroman problem što veliki broj uvezenih proizvoda u suštini nema neki kvalitet.

- Uvozni proizvodi su daleko lošiji i vrlo upitnog kvaliteta. Naročito smo preplavljeni raznim vrstama brašna koje dolaze ko zna odakle, a još su i skupe. Kada sve to uzmete u obzir shvatite zašto u Crnoj Gori cijene proizvoda rastu, a kvalitet opada. Sve u svemu, mora se zaštititi domaća proizvodnja, a najbolji način je da se ograniči proizvodnja uvoznih proizvoda, na oko 30% na pijacama i radnjama, što bi povećalo prodaju domaćih proizvoda - navodi Radonjić.

Radonjić ističe i da je budućnost crnogorske poljoprivrede u udruživanju sa turističkim poslenicima.

- Crna Gora može da se bavi proizvodnjom ljekovitog i začinskog bilja, može da unaprijedi proizvodnju vina i drugih alkoholnih pića. Takođe, proizvodnja voća i povrća mora biti na većem nivou, a kako smo se orijentisali na turizam moramo uraditi sve kako bi domaću proizvodnju uz lijepu prirodu prikazali turistima koji kod nas dolaze - kazao je Radonjić.

On je poručio i da kada bismo se okrenuli domaćoj proizvodnji bili bismo u prilici da ne zavisimo od uvoza i raspoloženja drugih, već bi sami mogli da zadovoljimo osnovne potrebe stanovništva, a onda viškove mi izvozili njima.


Cijene kukuruza na Produktnoj berzi u Novom Sadu bile su u rasponu od 34,30 do 34,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ukoliko se uporedi sa prethodnom godinom u ovom periodu, cijena kukuruza je viša za oko 35%. Bolji vremenski uslovi dozvoliće intenzivniju žetvu, te se u narednom periodu očekuje veća ponuda kukuruza ovogodišnjeg roda.

Krajem sedmice zabilježena je veća potražnja pšenice u odnosu na ponudu. U zavisnosti od parametara kvaliteta, ugovori za pšenicu zaključeni su od 38,30 do 42 dinara po kilogramu bez PDV-a. Nedjeljni ponder iznosi 42,94 dinara po kilogramu sa PDV-om, što je rast od 0,55%.

Produktna Berza Novi Sad

Udruženje zanatskih pekara

Svetozar Radonjić

poljoprivreda

razvoj poljoprivrede

domaća proizvodnja

proizvdonja pšenice

proizvodnja kukuruza

cijena brašna

cijena hleba

uvoz hrane

proizvodnja ljekovitog bilja

proizvodnja začinskog bilja