Pada proizvodnja govedine u EU - Kakve su cijene ostalog mesa?

Evropska komisija objavila je kratkoročni izvještaj o kretanjima na tržištu. Podaci iz ovog dokumenta pokazuju da će se proizvodnja goveđeg mesa u Evropskoj uniji smanjiti za 0,6% u 2022. godini. Zbog rekordno visokih domaćih cena izvoz bi se trebalo smanjiti za 1%. U porastu je uvoz iz Velike Britanije i Brazila, prenosi sajt Agroklub.

Rast cijena govedine započeo je sredinom 2021 a u maju 2022. dostigao je skoro 500 EUR za 100 kilograma. To je više za 100 EUR u odnosu na prethodne godine. U Francuskoj i Njemačkoj vidljiv je pad brojnosti životinja, dok je rast zabilježen u Italiji, Estoniji i Irskoj. Očekuje se da će povećanje broja zaklanih grla krajem godine biti posljedica visoke cijene i manje dostupnosti stočne hrane.

Predviđa se smanjenje izvoza za ovu godinu od 1%. U periodu januar-jun on je za goveđe meso u EU smanjen za 2,4% u odnosu na isti period 2021. godine. Utvrđen je rast pošiljki za Kanadu od 28, Japan 24, dok je smanjen za Bosnu i Hercegovinu za 10%, a Filipine 18%. U istom periodu opao je i izvoz živih životinja za 16%.

U prvoj polovini ove godine uvezeno je 32% ili 42.000 tone govedine više nego u 2021. Uvoz bi mogao da se poveća za 25%.

Rast proizvodnje svinjetine ograničavaju trajno visoki troškovi hrane i afrička svinjska kuga. Očekuje se smanjenje od 5% u 2022, a najviše će to biti izraženo u Danskoj, Poljskoj, Belgiji, Rumuniji i Italiji. Konzumacija svinjetine mogla bi da se smanji za 1,9% 2022. godine. Prosječna potrošnja je iznosila 32,1 kilogram po glavi stanovnika.

Cijene ove vrste mesa rastu veoma brzo, a od sredine jula do sredine septembra 2022. bile su 28% iznad prosjeka u periodu 2017-2021. i to čini ovaj proizvod manje konkurentnim. Uz sva turbulentna dešavanja na tržištu mesa predviđa se da će uvoz svinjskog porasti za 27% u 2022. i 17% u 2023. godini.

Proizvodnja živine je takođe pod uticajem visokih cijena hrane, energije i pojave ptičjeg gripa. Manji izvoz je pod dejstvom visoke cijene živine, a suspenzija carina za proizvode koji dolaze iz Ukrajine favorizuje uvoz. Ptičji grip je u nekim zemljama uzrokovao značajan pad proizvodnje. Italija, Francuska i Mađarska su zajedno imale pad od 11%. Ovaj sektor zavisi od kukuruza kao izvora stočne hrane. U ovoj godini loša žetva će biti nadoknađena količinama iz uvoza.

Proizvodnja živine bi trebalo blago da opada 0,9% u 2022. i 0,4 u 2023. godini. Domaća upotreba mesa živine će se neznatno povećati za 1,1% i ostaće stabilna na 23,4 kilograma po glavi stanovnika. Izvoz će se smanjiti za 2,2% u 2022. i ostati gotovo stabilan u 2023 dok će se uvoz živine povećati za 29% u 2022. i 7,7% u 2023. godini.

Brojnost ovaca i koza je na istorijsko niskom nivou, ali se ne očekuje smanjenje klanja. Velike su razlike između država članica. Uvoz bi trebao porasti za 10 i još 4% sledeće godine. To je još uvek ispod nivoa pre COVID-a, što će dovesti do visokih domaćih cijena. Trgovina bi trebalo dodatno da raste 2023. godine, prenosi sajt Agroklub.

Cijene jagnjetine ostaju na neviđeno visokom nivou, a variraju između 700 i 750 EUR za 100 kilograma. Glavni uzrok je mala domaća ponuda u odnosu na potražnju na domaćem tržištu.

Povećan je broj zaklanih životinja za 27% u periodu januar-jun i pored smanjenja populacije. Cijelom proizvodnjom dominira poskupljenje i nedostupnost hrane, što je i dovelo do većeg broja zaklanih životinja. Ipak, očekuje se usporavanje klanja i blagi porast proizvodnje od 0,5%.

Izvoz ovčjeg mesa u EU smanjen je za 3,7% u prvoj polovini godine u odnosu na isti period prošle. Uvoz bi mogao dostići povećanje od 10 ove i dodatnih 4% sledeće godine.