Zbog "izgladnjelog" imunog sistema može da se razvije teži oblik bolesti

Ispravan način ishrane pomaže imunom sistemu da se lakše "obračuna" s virusima poput SARS-KoV-2. Ako ljudski organizam ne dobije dovoljno energije, to onda može da rezultira težim oblikom bolesti.

Zašto kovid 19 neke ljude teže pogađa nego druge? Neki ljudi virus gotovo i ne osjete, a drugi i po nekoliko nedelja provedu u krevetu kod kuće ili čak u bolnici. Na to pitanje vjerovatno postoji nekoliko odgovora. Kristof Vilhelm i Kristijan Bode sa Univerziteta u Bonu uvjereni su da su pronašli jedan od njih.

Kristijan Bode se bavi intenzivnom medicinom i već se na samom početku pandemije brinuo oko teško oboljelih pacijenata na odjeljenju intenzivne njege Univerzitetske klinike u Bonu. Pritom nije uočio takozvanu "citokinsku oluju", odnosno pretjeranu reakciju imunog sistema koja rezultira višestrukom upalom u tijelu ljudi. Shvatio je da mora da postoji neko drugo objašnjenje za teži tok bolesti, koji često ima smrtonosan ishod.

Ketonska tijela hrane T-ćelije

Ko god je nekada bio ozbiljno bolestan, taj zna da je tada apetit nikakav. To samo po sebi nije problem, jer ljudski organizam ima plan i za takav scenario. Ako ništa ne jedemo ili jedemo veoma malo, to znači da našem organizmu nedostaje najvažnije "gorivo" - ugljeni hidrati. U tom slučaju u našem se organizmu mijenja metabolizam.

- Upalna reakcija uvijek troši veoma mnogo energije, a ta energija odnekud mora da dođe - objašnjava dr Kristof Vilhelm. Zato naše tijelo u situaciji u kojoj je doslovno "gladno" nove energije, počinje da sagorijeva masnoću. Pritom nastaju takozvana ketonska tijela. Ona su toliko puna energije da mogu da nadoknade ugljene hidrate kojih nema. Jedno od tih ketonskih tijela je beta-hidroksibutirat, skraćeno BHB.

Naučnici su uočili da osobe koje boluju od gripa proizvode veće količine ketonskih tela, a kod osoba oboljelih od kovida 19 nisu uočili značajniji porast nivoa ketonskih tijela u organizmu.

U daljem toku istraživanja, njemački stručnjaci su, osim toga, zaključili da nedostatak ketonskih tijela očigledno ima direktne posljedice po "udarnu snagu" imunog sistema, odnosno da to odlučuje koliko će tok bolesti da bude težak.

I ubitačne T-ćelije, ali i T-ćelije iz soja takozvanih pomagača - dvije bitne komponente imunog sistema - kod oboljelih od kovida 19 pokazivale su naznake umora, očigledno zbog manjka ketonskih tijela kao snabdjevača energijom.

Vilhelm i Bode još uvijek ne znaju zbog čega se kod oboljelih od kovida ne povećava nivo ketonskih tijela, odnosno zbog čega dolazi do "blokade" imunog sistema, ali imaju nekoliko pretpostavki. Moguće je, na primjer, da to ima nekakve veze s ishranom pogođenih osoba.

A koliko je veliki uticaj ishrane na imuni sistem, a time i na tok bolesti, to veoma dobro zna Hans Hauner s Tehničkog univerziteta u Minhenu. On je tamo direktor katedre za ishranu.

Zdrav imuni sistem

Minhenski stručnjak s velikim interesovanjem prati rad svojih bonskih kolega, pogotovo zbog toga što se na taj način baca svjetlost na jedan hronično zapostavljeni dio medicinske nauke - naime, ono što (ne) "ubacujemo" u nas, može da ima itekako konkretne posljedice. Ishrana nije odgovorna samo za izbijanje nekih bolesti, ona može i da djeluje preventivno, pa čak i da utiče na ozdravljenje.

Upravo to su u eksperimentima na miševima isprobali Kristof Vilhelm i Kristijan Bode. Umorne, iscrpljene ćelije imunog sistema se oporavljaju ako se snabdjevene dovoljnom količinom ketonskih tijela - na primjer ciljanom promjenom načina ishrane, koja je jako masna i siromašna ugljenim hidratima. I koja je poznata pod imenom "keto-dijeta". Miševi koji su tako bili hranjeni, znatno brže su se oporavili od infekcije SARS-KoV-2, a i stopa smrtnosti se znatno smanjila u odnosu na životinje koje se nisu tako hranile.

Kristijan Bode

Kristof Vilhelm

imuni sistem

virusne infekcije

borba sa bolešću

uticaj ishrane na razvoj bolesti

ispravna ishrana

ketonska tela

t ćelije

kovid

gojaznost

odrbrameni mehanizam

upalna reakcije

metabolizam