Balkan i energetska kriza - Mogući socijalni nemiri?

"Ako Brisel ne uradi ništa, ne samo da prijete nemiri u regionu, Rusija i Kina bi mogle da povećaju svoj uticaj." Tako njemački Velt procjenjuje situaciju na Zapadnom Balkanu u svijetlu energetske krize.

- Region je prijemčiv za uticaje spolja, to je bolno pokazao ruski napad na Ukrajinu. Decenijski neuspjeh integracije regiona u EU razočarao je tamošnje stanovništvo, što je utabalo put antizapadnoj propagandi. Energetska kriza će ponovo staviti na probu stratešku sposobnost Evropske unije da brani svoje interese u komšiluku - ocenjuje Velt.

Njemački list citira Enđeluše Morinu iz briselskog trusta mozgova Evropski savjet za međunarodne odnose, koja konstatuje da uska grla u snabdijevanju energijom u regionu nijesu neuobičajena, jer nema prave infrastrukture koja bi omogućila nesmetano snabdijevanje u zimskim mjesecima.

- Na fonu postojeće krize, rastućih cijena i nedovoljne ponude energije, region će dvostruko patiti - ocjenjuje Morina.

Sjeverna Makedonija je već proglasila vanredno stanje u energetskom sektoru, Kosovo je već uvelo redovne restrikcije struje, navodi Velt, a prenosi i najavu albanskog predsjednika Edija Rame da će predstojeća zima biti najteža do sada.

Navodi se i analiza Svjetske banke iz maja, prema kojoj su "Albanija i Sjeverna Makedonija najosetljivije za promjenu cijena. Kosovo doduše ljeti proizvodi više struje nego što mu je potrebno, ali zimi mora da uvozi električnu energiju."

- U Srbiji je iz različitih razloga proizvodnja uglja od 2021. znatno opala, pa je zemlja sada upućena na veći uvoz. Osim toga, stanovništvo u regionu teško može da prati rast cijena. Još prije tri godine trećina stanovništva u Sjevernoj Makedoniji nije mogla da dovoljno ugrije svoja domaćinstva - po tome su prvi u Evropi. Kosovo, Crna Gora i Srbija prema tim izvještajima takođe spadaju u najpogođenije zemlje.

Enđeluše Morina ocjenjuje da bi sve to, u kombinaciji s rastom cijena životnih namirnica, moglo da dovede do socijalnih nemira.

- Destabilizacija regiona je suprotna interesima Evropske unije - konstatuje njemački list i nastavlja: Zapadni Balkan je, naime, strateški važan kao kopneni most između južnog krila Sjevernoatlanskog pakta i srednje Evrope. Ali tu gdje EU nije dovoljno prisutna, šire se drugi akteri. To su pokazale prethodne godine. U slučaju Rusije to je sada posebno vidljivo, ali i Kina kao sistemski rival Zapada propagira širom svijeta iliberalni svjetski poredak. Antizapadna retorika se prima i zato što su mnogi ljudi na Zapadnom Balkanu razočarani u pogledu sporih pristupnih procesa.

Briselska ekspertkinja Morina za Velt ocjenjuje da u energetskom smislu Moskva i Peking trenutno nemaju mnogo da ponude, jer je Rusija zaokupljena drugim stvarima, a Peking voli da sve rješava bilateralno. Ali, kako se navodi, pojavila se ponuda Turske da pomogne u snabdijevanju gasom - turski predsjednik Erdogan je ove nedjelje u posjeti zemljama regiona.

- Turska jeste, doduše, kao članica NATO zapravo saveznik Zapada, ali Erdoganova spoljnopolitička soliranja često izazivaju napetost unutar vojnog saveza - ocjenjuje njemački list.

Enđeluše Morina međutim tu vidi šansu za balkanske zemlje, jer se one nalaze na promijenjenim rutama snabdijevanja gasom, pa će, očekuje, te zemlje vjerovatno i dobiti neku kratkoročnu pomoć od EU.

- Evropska unija bi u energetskim pitanjima morala da počne da tretira region kao dio EU - kaže Morina i dodaje da je to "neophodno zbog geografske blizine, zbog potencijala, ali i zbog rizika koji zapadnobalkanski region predstavlja uslijed pokušaja uticaja spolja".

The World Bank USA

Svjetska banka

Evropski savjet za međunarodne odnose

Vlada Albanije

Enđeluše Morina

Edi Rama

Redžep Tajip Erdogan

električna energije

energetska kriza

Zapadni Balkan

cijene energenata