Srbija u prvih 10 na svijetu po uzgoju maline, šljive i izvozu kukuruza

Bogata plodnim oranicama, povoljnom klimom i terenima, poljoprivredni proizvodi naše zemlje nadaleko su poznati. Međutim, stalne promjene agrarne politike i fokusa vlasti, ali i posljedice klimatskih promjena, čine našu proizvodnju nestabilnom. Samo u poslednjih 100 godina, 52 ljeta bila su sušna. Ovo je jedno od njih.

Agroklub je istražio u uzgoju kojih kultura je Srbija u top 10 na planeti i da li će ovogodišnja suša porušiti te visokokotirane pozicije u svjetskom agraru?

Srbija se po proizvodnji maline, odnosno "crvenog zlata" kotira uvijek među prve tri zemlje svijeta, uz Čile i Poljsku. Kako kaže analitičar i publicista Branislav Gulan za Agroklub, da li smo prvi, drugi ili pak treći, zavisi od godine do godine.

- Mnogi su povadili zasade prošle godine, kada je rod bio samo 60.000 tona. I ove godine će biti tako jer je u proljeće mraz i nevreme smanjilo prinose. Ali uvijek smo među tri najveća proizvođača na svijetu - kaže Gulan.

Treba spomenuti da nam je malina jedan od izvoznih aduta. U ukupnom izvozu agrara učestvuje sa 20%, a prošle godine vrijedio je 427 mil USD, dok je ukupan 4,8 mlrd USD.

Drugi smo po proizvodnji šljive sa čak 42 miliona stabala, odmah iza Kine.

- Šljiva se nalazi na 72.024 hektara, prosječna proizvodnja je sad oko 330.000 tona. Bilo je rekordnih godina sa rodom od preko 700.000 tona. Sad je prinos po hektaru oko 4,5 tona ili oko 400.000 tona roda - navodi Gulan.

Popularna je i proizvodnja višanja, pa u izvozu ovog voća zauzimamo sedmo mjesto. Ovo popularno voće kod nas se uzgaja na nešto više od 17.500 hektara. Prosječno se godišnje proizvodi oko 91.600 tona, ili prosječno po hektaru 5,2 tone.

Dobro je poznato da se Srbija visoko kotira kad je u pitanju izvoz kukuruza - među prvih 10 u svetu, međutim sagovornik Agrokluba upozorava na jednu činjenicu.

- U 2021. godini od izvoza kukuruza u zemlju je stiglo 557 mil USD. To je dobro za zemlju, ali ako se pogleda dublje - to nije za pohvalu, već za poziv na odgovornost. Od roda kukuruza u preradi može da se dobije čak 10.000 proizvoda iz viših faza prerade. Cijena tih proizvoda može da bude 5 do 10 puta viša nego od sirovine - kaže Gulan i dodaje da se "žuto zlato" gaji na milion hektara, u rodnim godinama donosi prinos od osam miliona tona, ali pošto je nama "devastirano stočarstvo - ne treba nam više od četiri".

- Izvozimo, na primjer, kukuruz u Makedoniju, oni hrane svinje i nama ih prodaju - objašnjava on.

Prošle godine rodilo je oko šest miliona tona, a očekivano je osam.

Treba spomenuti da smo četvrti po proizvodnji guščije paštete, na šestom mjestu po pilećoj, a peti po proizvodnji deteline. Na visokom drugom smo po pripremi svinjskog mesa.

U Evropi smo prvi po proizvodnji dunje, ali deseti prema rodu ove voćke.

- Gaji se na manje od 2.000 hektara. Godišnje se proizvede nešto više od 10.000 tona. Prosječan prinos po hektaru je oko 5,4 tone - kaže Gulan.

Prema njegovim riječima, svježe dunje predstavljaju malo izvozno tržište vrijedno svega oko 30 mil EUR. Turska i Holandija zajedno učestvuju sa dvije trećine u ukupnom svjetskom izvozu.

- Međutim, i na tako malenom tržišnom segmentu naša zemlja se nalazi na 14. mjestu, a više evropskih zemalja je ispred nje, iako ima manju količinu godišnjeg roda - obrazložio je on.

Da li je to posljedica korišćenja dunje u Srbiji za spravlјanje pića i džemova u ličnoj režiji, ili su razvijene zemlјe u EU samo reeksporteri tuđih dunja, kaže, nije poznato.

Danas, posljedice suše trpi cijela Evropa, pa će se o srpskoj poljoprivredi u top 10 na svijetu možda uskoro govoriti samo kao o staroj slavi. Dodatno stvara problem opadanje procenta navodnjavanih površina, upozorava analitičar i publicista.

- U Srbiji se stalno učilo kako smo bogati vodama. To nije tačno i nalazimo se na dnu evroposke lestvice, po količini voda, njihovom korišćenju, a posebno je to loše u poljoprivredi. Jer, u Srbiji se navodnjava tek 1,4% korišćenih agrarnih površina, a u svijetu je to 17%! To potvrđuju svake godine i podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije - izričit je Gulan.

Prema izvještaju Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u Srbiji je 2021. godine bilo navodnjavano samo 52.236 ha poljoprivrednih površina, što je za 0,4% manje nego u prethodnoj, 2020. godini.

Ove godine očekuje se rod voća od 1,3 do 1,5 miliona tona, dok je lane izvezeno oko 800.000 tona.