Rudnik u Beranama još čeka pokretanje proizvodnje - Rukovodstvo traži podršku Vlade
Ilustracija (Foto: Dziobek/shutterstock.com)
Takođe, za sada se nijesu obistinile ni najave da će pomenuti rudnik preuzeti neke renomirane kompanije iz inostranstva u namjeri da, uz angažovanje značajnog broja radnika, jamu "Petnjik" ponovo stave u funkciju.
To je u izjavi za "Dan" potvrdio i izvršni direktor rudnika Nikola Šćekić, navodeći da od pokretanja proizvodnje još uvijek nema ništa.
- Vođeni su određeni razgovori sa predstavnicima Ministarstva kapitalnih investicija i Elektroprivrede oko iznalaženja mogućnosti za ponovno pokretanje rudnika. Obećavana je i neophodna pomoć za uspostavljanje proizvodnje. Takođe, neke renomirane firme iz inostranstva su iskazivale interesovanje za preuzimanje rudnika. Međutim, na veliku štetu svih nas, nije se došlo do nikakvih konkretnih rješenja, tako da proizvodnje u jami još uvijek nema - naglasio je Šćekić.
On je kazao da se jama redovno održava i da bi, uz dodatna ulaganja, proizvodnja mogla da počne čim se za tako nešto ukaže odgovarajuća prilika.
- Od kako je Rudnik prestao sa radom stalno je angažovano petnaestak radnika na održavanju jame. Poznato je da smo zbog dugotrajnog nestanka struje imali velikih problema i da je tom prilikom jama bila potopljena. No, nakon toga i ponovnog priključenja struje uspjeli smo da uklonimo vodu iz jame. Na taj način su stvoreni uslovi za redovno održavanje postrojenja. Sigurno da je potrebno niz dodatnih intervencija, ali sve to može da se premosti ukoliko se dođe do pozicije da se obezbijedi rentabilnost eksploatacije rude - naglasio je Šćekić.
Rudnik u Beranama je od grčke kompanije Balkan Enerdži prije osam godina preuzelo preduzeće Metalfer iz Sremske Mitrovice. Tada je u rudniku pokrenuta proizvodnja i to nakon desetogodišnjeg zastoja. Rudnik je poslije toga upošljavao i do 150 radnika koji su radili u tri smjene.
Proizvodnja je prekinuta prije više od dvije godine, kada su radnici upućeni na biro rada. Kao glavni razlog za obustavu proizvodnje navedeno je to što gubitke rudnika u Beranama godinama pokriva vlasnik iz Srbije. Tada je poručeno da on to više nije u situaciji da čini i da u datim okolnostima rudniku prijeti uvođenje stečaja. U međuvremenu, zbog određenih dugovanja, u rudniku je došlo do blokade računa, što je, po navodima menadžmenta, donijelo dodatne probleme.
- Vlasnik iz Srbije je za sedam godina uložio preko četiri miliona eura u rudnik. I nakon prekida proizvodnje on je obezbjeđivao sredstva za plate radnika koji su ostali da rade na održavanju, kao i za druge propratne troškove. Međutim, prije godinu i po, zbog određenih dugovanja, uslijedila je blokada računa rudnika. Tako je radnicima koji su ostali da rade na održavanju onemogućeno da primaju zarade, što je ovo preduzeće stavilo u potpuno nezavidan položaj. Smatramo da postoje mogućnosti da se račun odblokira, jer je rudnik svakako važniji i vredniji od dugovanja koje ima - naveli su iz rudnika.
Bivši radnici navode da je krajnje neprimjereno što država na pravi način nije prepoznala probleme koji su pratili dešavanja u beranskom rudniku.
- Znamo da je rukovodstvo Rudnika predočilo Vladi plan kako da se izađe iz krize i izbjegne uvođenje stečaja. Znamo da je vođeno i dosta razgovora sa zvaničnicima na ovu temu, ali Vlada nije ništa uradila da, kroz određene subvencije, pomogne rudniku. Zato rudnik propada, a mi sjedimo kući i uzaludno se nadamo da ćemo ponovo početi da radimo. To je zaista nedopustivo i još jedna potvrda da država sistematski okreće glavu od sjevera Crne Gore - naveli su bivši radnici.
Nije obezbijeđen novac za prevoz rude
Iz Rudnika su od Vlade Crne Gore, kroz pregovore koji su vođeni, tražili da se iznađe mogućnost za subvenciju troškova rude od Berana do Pljevalja. Isticali su da bi to doprinijelo pokretanju proizvodnje.
Međutim, do takvog rješenja se nije došlo.
- Mi smo Vladi i drugim nadležnim institucijama odavno predočili naš predlog, odnosno koncept za prevazilaženje trenutnog stanja. Radi se o konceptu čijom bi se primjenom sigurno ponovo pokrenula proizvodnja i obezbijedilo rentabilno poslovanje sa oko sto uposlenih. Prije svega tražili smo da Vlada, ili neko drugi iz državnih preduzeća, dotira troškove prevoza rude od Berana do Pljevalja, stavljajući do znanja da u tom slučaju može da se krene sa ponovnom proizvodnjom. Međutim, po ovom pitanju, nažalost, ništa nije urađeno - zaključili su iz menadžmenta rudnika.
Iz Rudnika su od Vlade Crne Gore, kroz pregovore koji su vođeni, tražili da se iznađe mogućnost za subvenciju troškova rude od Berana do Pljevalja. Isticali su da bi to doprinijelo pokretanju proizvodnje.
Međutim, do takvog rješenja se nije došlo.
- Mi smo Vladi i drugim nadležnim institucijama odavno predočili naš predlog, odnosno koncept za prevazilaženje trenutnog stanja. Radi se o konceptu čijom bi se primjenom sigurno ponovo pokrenula proizvodnja i obezbijedilo rentabilno poslovanje sa oko sto uposlenih. Prije svega tražili smo da Vlada, ili neko drugi iz državnih preduzeća, dotira troškove prevoza rude od Berana do Pljevalja, stavljajući do znanja da u tom slučaju može da se krene sa ponovnom proizvodnjom. Međutim, po ovom pitanju, nažalost, ništa nije urađeno - zaključili su iz menadžmenta rudnika.
Firme:
Metalfer Steel Mill Sremska Mitrovica
Vlada Crne Gore
Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore
Info sa lokala:
Berane
Tagovi:
Metalfer
Rudnik mrkog uglja Berane
MKI
Balkan Enerdži
jama Patnjik
pokretanje proizvodnje
dodatna ulaganja
održavanje postrojenja
subvencije troškova
prevoz rude
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora