Deset zanimljivosti o pivu - "Zmijski otrov" sadrži čak 67,5% alkohola

Istorija piva

Prvi podaci o pravljenju piva potiču od prije 6.000 godina, a istorijski izvori govore da su ga Sumerci pravili tako što su hljeb potapali u vodu dodajući razne sastojke i ostavljajući da odstoji kako bi došlo do vrenja.

Tehnologiju pravljenja piva nakon rušenja sumerskog carstva preuzeli su Vavilonci koji su pravili različite vrste piva, ali i otkrili proces čuvanja – čuvali su ga u staklenim flašama i na taj način ga isporučivali drugim zemljama, čak i Egiptu.

Od Egipćana recepturu su preuzeli Rimljani, koji su je raširili po cijeloj Evropi, a germanska plemena su je usavršila tako što su umesto hljeba upotrijebila po prvi put žitarice – na taj način nastalo je pivo koje poznajemo u današnjem obliku.

Nauka o pivu

Koliko je pivo bilo cjenjeno tokom istorije, govori i činjenica da postoji nauka koja se bavi izučavanjem ovog pića, njegovom proizvodnjom i sastojcima. Riječ je o zitologiji, čiji naziv potiče od grčkih riječi "zythos" što znači pivo i "logos" što znači učiti odnosno proučavati.

Takođe, poznata je i jedna fobija koja ima veze sa pivom – to je cenosilikofobija, odnosno strah od prazne pivske čaše.

Sastojci piva

Sva piva imaju osnovna 4 sastojka i to: vodu, hmelj, slad i kvasac. Specifična aroma i gorčina potiču od hmelja, a danas ih ima različitih te se mogu pronaći ona poput piva od testisa kita, crnila lignje, sa maslacem od kikirikija ili sa ukusom sllezovih kolačića.

Vrste piva

Danas postoji oko 400 vrsta piva, a osnovna podjela je na ejl i lager piva. Razlika među njima je u procesu fermentacije – ejl se dobija na višim temperaturama, lager na nižim.

Pivska pjena

Kvalitet piva može se prepoznati i po njegovoj pjeni koja bi trebalo da bude gusta i da traje bar 3 minuta. Takođe, pjena čuva aromu piva, a predstavlja i svojevrsnu termoizolaciju između piva i okoline, ne dozvoljavajući mu da se greje.

Najstarija pivara

Najstarija pivara na svijetu koja i dalje radi je "Bayerische Staatsbraueire Weihenstephan" pored Minhena, osnovana 1040. godine. U Srbiji, ali i na Balkanu, prva pivara osnovana je 1722. godine od strane Abrahama Kepiša u Pančevu, dok je Apatinska pivara, nekadašnja "Carska pivara" jedna od najstarijih pivara koja i dalje proizvodi ovaj napitak budući da je počela sa radom 1756. godine.

Pivo i zdravlje

Brojne studije potvrdile su da umjerena konzumacija, jedna čaša piva dnevno, ima pozitivan uticaj na čovjekov organizam. Studija objavljena u čaopisu "New England Journal of Medicine" pokazala je da umjerene količine ovog pića podižu dobar (HDL) holesterol, snižavaju rizik od srčanih bolesti i poboljšavaju funkcionisanje mozga. Takođe, pivo smanjuje mogućnost nastanka bubrežnog kamenca za 40%, a zbog svojih sastojaka, prvenstveno hmelja, poseduje na stotine biološki aktivnih komponenti koje djeluju kao antioksidanti.

Procenat alkohola u pivu

Najjače pivo na svijetu zove se "Snake Venom", u prevodu zmijski otrov i sadrži čak 67,5% alkohola, a proizvodi ga Brewmeister iz Škotske. Pivo inače spada u slabija alkoholna pića, sa 3 – 13% alkohola, u zavisnosti od proizvođača, a ono koje se najviše pije uglavnom sadrži oko 4,5% alkohola.

Muzeji i festivali

Prvi muzej piva osnovan je u Češkoj, dok ga danas gotovo svaka zemlja u svetu ima, kao i festivale posvećene ovom piću od kojih je najveći minhenski Oktoberfest koga godišnje posjeti preko 5 miliona ljudi.

Pivske čaše

I dan danas se vodi dilema u kakvoj čaši treba poslužiti pivo, pa se čak i nauka uključila. Naime, naučne studije sugerišu da oblik čaše značajno utiče na to kako se pjena razvija i zadržava, a da su najbolje čaše – krigle, pinta, čaša sa stopom i čaša kruškolikog oblika.