Laslo Palkovič, ministar tehnologije i industrije Mađarske - Zeleni vodonik skladištiće energiju i pokretati vozila i mašine, saradnja sa Srbijom

Posle početka konflikta Rusije i Ukrajine, pred nama je novi zahtjev: moramo biti koliko god je moguće nezavisni od inostranih izvora energije. A u zemljama poput Mađarske i Srbije, taj zahtjev nas logički vodi ka obnovljivim izvorima energije - kaže u intervjuu za eKapiju, ministar tehnologije i industrije Mađarske Laslo Palkovič (Laszlo Palkovics), čijom posjetom Beogradu i počinje saradnja Srbije i Mađarske u oblasti zelenog vodonika (riječ je o vodoniku dobijenom korišćenjem obnovljive energije). Tom prilikom potpisan je i Memorandom o razumijevanju o saradnji na tom polju.

A zašto baš zeleni vodonik - pitamo ministra:

- U Mađarskoj, trenutno imamo instalisano 3 GW solarnih kapaciteta, na 5 GW se trenutno radi i trebalo bi da bude spremno do 2024, a do 2030. u planu je da imamo 12 GW. To je veoma dobro, ali sa druge strane, dostupnost te energije zavisi od vremenskih uslova i zato je neophodno obezbijediti balansiranje. A to je u Mađarskoj još veći problem nego u Srbiji, jer mi ne možemo da gradimo reverzibilne hidroelektrane, pošto nemamo planine a time ni potrebnu visinsku razliku. Ali postoje i drugi načini za skladištenje energije. Tu su još baterije - Mađarska sada ima najveće kapacitete za njihovu proizvodnju u Evropi posle Njemačke - i, konačno, energiju vjetra (koje u Mađarskoj nedostaje) i solarnu energiju moguće je pretvoriti u drugu vrstu energije i tu na scenu stupa vodonik.

- Upotreba zelenog vodonika je moguća u više oblasti, a osim za skladištenje energije iz drugih izvora, najprije u saobraćaju i u industriji. U Mađarskoj, započeli smo program elektrifikacije saobraćaja, naročito automobila i autobusa, a počeli smo i da naručujemo vozove koje pogoni vodonik. Bolje napredujemo od drugih zemalja, ali još moramo mnogo da uradimo. Plan je da 6.000 dizel autobusa zamijenimo autobusima sa pogonom na vodonik. Za vozila, otvaraju se dvije mogućnosti. Prva, da direktno sagorijevaju vodonik u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Sintetičko gorivo zasnovano na vodoniku je CO2 neutralno. Druga opcija je korišćenje vodoničnih gorivnih ćelija za dobijanje električne energije koja onda pokreće vozilo.

Osim saobraćaja, velike su mogućnosti primjene vodonika i u industriji, recimo, u proizvodnji čelika. Industriji vještačkih đubriva je, takođe, neophodna zamjena za gas.

- Razgovarali smo o vodoničnoj ekonomiji. Mađarska vlada je prije dvije godine usvojila vodoničnu strategiju, i od tada je sprovodimo, pa smo srpskoj ministarki prenijeli da bi nam bilo drago da podijelimo naša dosadašnja iskustva, kao i da potražimo moguće zajedničke programe. Daću vam primjer: trenutno radimo na velikom projektu čiji je cilj da se istraži kako se postojeće podzemno gasno skladište može iskoristiti za mješavinu vodonika, a to skladište se nalazi upravo na srpsko-mađarskoj granici.

Neophodno je da ustanovimo kako se postojeća gasna infrastruktura - uključujući cjevovode - može upotrijebiti za vodonik. Na početku, svi su primijetili da je vodonik veoma korozivan, ali postoje rješenja kako se to može prevazići. Slično je i sa činjenicom da sagorijevanje vodonika traži materijale otpornije na visoke temperature. Zatim, pravne prepreke: trenutno je u Mađarskoj vodonik klasifikovan kao opasan gas, što znači da svi koji rukuju njime moraju da imaju posebnu dozvolu, a to će morati da se mijenja.

Neophodno je, takođe, da obezbijedimo dovoljno jeftinu energiju za dobijanje zelenog vodonika, a to su energija vjetra i solarna energija. Čak ni stare nuklearne elektrane se tu ne uklapaju.

- Trenutno, proizvodimo samo industrijski vodonik, ali on nije "zelen". Novim propisima predviđeno je, međutim, da ko želi da izgradi npr. solarnu elektranu, mora da obezbijedi i određeni kapacitet za skladištenje energije. U svojoj strategiji, opredijelili smo se za stvaranje tz. vodoničnih dolina, u blizini nuklearne elektrane u Pakšu, kao i tamo gdje postoje značajni solarni kapaciteti. U okolini Miškolca, na primjer, imamo instalisanih 500 MW solarne energije.

- Apsolutno. Srpska vlada ima iste probleme kao mađarska: nijedna od dvije zemlje nema izlaz na more, kao ni mnogo izvora energije, i zbog toga bi naše energetske strategije trebalo u nekoj mjeri da budu slične.

- Ako se u Evropi okrenemo vodoniku, proizvodićemo ga ovdje, ali ga neće biti dovoljno, jer i solarne i vjetroelektrane imaju svoje limite, a to znači da ćemo morati da ga uvozimo. A to je onda biznis-model nalik onome koji se odnosi na tečni prirodni gas (LNG).

- Zelena, to je nešto što ne možemo da biramo, to je jedini pravac. Haj-tek je činjenica - ako pogledate izvještaj MMF-a od prije dvije godine, kada su procjenjivali industrije različitih zemalja i utvrđivali koliki je udio haj-tek kategorije, Mađarska je dosegla 70%, kao i Njemačka. Po tom rezultatu je, zapravo, uz Njemačku i Dansku, Mađarska na vrhu liste OECD-a. A to da ekonomija treba da bude mađarska, znači da treba da imamo proizvodnju u Mađarskoj, ne da ona nužno bude u vlasništvu Mađara.

- Moramo da popravimo efikasnost, produktivnost mađarskog rada. Tu smo na oko 75-80% od njemačkog nivoa, i to zaostajanje nije posljedica međunarodnih lanaca vrijednosti, već lokalnih mađarskih kompanija koje još imaju probleme sa produktivnošću. Kada je riječ o troškovima, tu dobro stojimo. Stopa investicija u Mađarskoj je 29%, evropski prosjek je 21-22%, a u zemljama Višegradske četvorke 19%. Dakle, tu smo najbolji. A ako pogledate, na primjer, industriju baterija, to je haj-tek proizvodnja, prisutne su tri kompanije, a stiže i četvrta, kao i kompletno okruženje snabdjevača. U automobilskoj industriji, takođe, Mercedes je najavio treću fazu svoje fabrike u Kečkemetu. Rekao bih da nam ide dosta dobro.

- Uopšteno govoreći, ako ne želite da budete "produžetak" radne snage njemačke i drugih industrija, onda, osim proizvodnje, morate da dovedete i neke aktivnosti koje donose dodatu vrijednost. Kod nas to, međutim, već funkcioniše. Na primjer, u oblasti R&D (research&development - istraživanje i razvoj), Mađarska je jedno od najpopularnijih mjesta, pa tako Bosch tu već ima 4.000 inženjera. Zatim, značajna je jaka lokalna snabdjevačka baza. To je takođe slučaj, jer su kompanije koje su se opekle zbog dugačkih lanaca snabdijevanja iz Kine i iz cijele Azije, tokom krize sa kovidom 19 i kasnije usljed energetske krize, počele da nabavljaju više komponenti u Evropi i u okolnim zemljama. Tu je i selidba aktivnosti iz drugih zemalja, pa će tako npr. Audi započeti proizvodnju brenda Cupra u Mađarskoj, umjesto u Španiji. Takođe, mnogi bolje plaćeni poslovi, poput računovodstva, administracije, upravljanja snabdijevanjem - sve je to došlo u Mađarsku.

- Ako bih morao da rangiram izazove koji su pred nama, broj jedan je energija, definitivno.

- Mora biti, pošto je Srbija na istom kolosjeku, na mjestu na kojem je Mađarska bila prije pet, deset godina. Vidim iste međunarodne lance vrijednosti, iste kompanije ovde i u Mađarskoj, tako da nema mnogo razlike. U osnovi, energija će biti izazov i za Srbiju - zaključuje razgovor za eKapiju ministar Laslo Palkovič.