Model koji je još uvijek nedovoljno zastupljen u Crnoj Gori - Koje su prednosti javno-privatnog partnerstva?

Uspješno realizovani projekti pokazuju da je primjena javno-privatnog partnerstva dovela do efikasnijih usluga javnih preduzeća i unapređenja tehnologija, osavremenjavanja prozvodnih procesa i usvajanja novih standarda kvaliteta kod privatnog sektora, poručila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić.

Kako je saopšteno, Privredna komora je organizovala okrugli sto na temu "Javno-privatno partnerstvo kao šansa za valorizaciju potencijala Crne Gore".

Privrednici su tokom skupa upoznati s pravnim okvirom koji reguliše oblast javno-privatnog partnerstva, investicionim potencijalima koji bi mogli da budu valorizovani kroz ovaj koncept, te sa uspješno realizovanim projektima.

Drakić je tokom oruglog stola ocijenila da javno privatno-partnerstvo u Crnoj Gori još nije dovoljno zastupljeno, s obzirom na višestruke prednosti koje nudi.

- Za realizaciju ove vrste ugovora usklađen pravni, regulatorni i politički okvir je neophodnost i jedan od uslova za privlačenje stranih investicija - ocijenila je Drakić.

Prema njenim riječima, iskustva zemalja EU i regiona pokazuju da izbor projekata javno-privatnog partnerstva treba temeljiti na sveobuhvatnim i sistemskim analizama, uz odgovarajuću procjenu rizika, te da projekti na lokalnom nivou moraju biti usklađeni sa prostornim planovima lokalne uprave.

- Uspješno realizovani projekti pokazuju da je primjena javno-privatnog partnerstva dovela do efikasnijih usluga javnih preduzeća, i unapređenja tehnologija, osavremenjavanja prozvodnih procesa i usvajanja novih standarda kvaliteta kod privatnog sektora. Na ovaj način privatni sektor unapređuje svoju konkurentnost, povrat investicija može biti veći a omogućen je i lakši pristup finansijama - naglasila je predsjednica Komore.

Direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić prezentovala je pravni okvir za javno-privatno partnerstvo u Crnoj Gori. Zakon o javno privatnom partnerstvu je donijet 2019. godine ali, prema riječima Jovetić, još nije zaživio u punom kapacitetu zbog nedovoljno prakse i novih projekata.

- Kada smo pripremali ovaj zakon imali smo želju da u njega prenesemo međunarodnu praksu, te uključimo i određene naše specifičnosti - istakla je Jovetić.

Prema njenim riječima, zakonom se željela osigurati podjela prava i rizika između javnog i privatnog partnera.

- Htjeli smo da podijelimo teret realizacije javnih usluga sa ciljem obezbjeđivanja njihovog kvaliteta, jer bez njih modalitet javno privatnog partnerstva nema svrhu, odnosno nema elemente dobrog ugovora i projekta - kazala je ona.

Jovetić je navela da je specifičnost javno-privatnog partnerstva zaključivanje ugovora na rok do 30 godina, što je evropski standard. Takođe, ukazala je da važan segment svakog projekta javno-privatnog partnerstva predstavlja analiza opravdanosti.

- Važna novina je da Zakon obuhvata i finansijere, odnosno banke, što je važno sa aspekta sigurnosti, održivosti i finansija. Takođe, veoma je bitno što regulativa ostavlja mogućnost da zainteresovana lica iniciraju projekat javno-privatnog partnerstva sa ili bez elemenata koncesije. To je od suštinske važnosti jer se daje prostor da svako od nas podnese inicjativu i učestvuje u procesu javno-privatnog partnerstva - kazala je.

Jovetić je apostrofirala da je cjelokupna svrha projekata javno-privatnog partnerstva da se održi kontinuitet u pružanju javnih usluga, jer je cilj povećanje njihovog kvaliteta za krajnjeg korisnika.

Mladen Grgić, direktor Agencije za investicije, govorio je o valorizaciji potencijala Crne Gore kroz javno-privatno partnerstvo. On je tokom svog izlaganja predstavio djelokrug rada i aktivnosti ove agencije, ističući da je, između ostalog, njen fokus i na promociji javno-privatnog partnerstva.

- U proteklih šest mjeseci obišli smo sve crnogorske opštine, odnosno potencijalne javne naručioce, gdje smo prezentovali značaj javno-privatnog partnestva - kazao je on, dodajući da je napravljen normativni okvir koji će Agenciji omogućiti da evaluira projekte.

Grgić je istakao da cilj javno-privatnog partnerstva nije da država prebacuje odgovornost na nekog drugog, već da podijeli rizik i ne bavi se uslugama za koje nije obučena, već da to efikasno sprovodi privatni partner.

- Država treba da se bavi suštinom, a to je praćenje i kontrola projekata javno privatnog partnerstva, vodeći računa da se ugovori poštuju - zaključio je on.

Miloš Laković iz advokatske kancelarije Moravčević, Vojnović i partneri, u saradnji sa Schoenherr, predstavio je uspješne projekte i iskustva iz prakse u implementaciji javno-privatnih partnerstava i koncesija u Crnoj Gori i regionu.

On je kazao da je koncept javno privatnog partnerstva i koncesija u posljednje vrijeme postao privlačan i poželjan način finansiranja izgradnje, održavanja i rada javne infrastrukture i javnog servisa u regionu. Kao primjere dobrih projekata kroz javno privatno partnerstvo naveo je predstojeću izgradnju podzemnih garaža na trgovima Nezavisnosti i Božane Vučinić u Podgorici, te Deponiju Vinča u Beogradu.

Kako bi sprovođenje ovako realizovanih projekata bilo uspješno, on je istakao da je neophodno imati strukturu projekta i pravnu provjeru koja uključuje izvodljivost, isplativost i blagovremenu pripremu, te zemljište (eksproprijacija, hipoteka), dozvole i licence.

- Takođe mora postajati i odgovarajući ugovor, koji treba da ponudi i mogućnost izmjene tokom trajanja projekta, strane arbitraže, izmjene po zahtjevu zajmodavca, obezbjeđenje kolaterala nad imovinom u svrhu finasiranje, ali i direktan (step-in) sporazum - istakao je Laković.

On je zaključio da javno privatno partnerstvo donosi nove industrije i mogućnosti, kao i šanse za zapošljavanje, te koristan način upotrebe javnih infrastruktura i javnih usluga.