Do 2050. SAD će imati 10 miliona tona otpada od solarnih panela - Startap Solarcycle ima rješenje

(Foto: Unsplash/Zbynek Burival)

Odgovor nije popularan, ali je očekivan - procjene su da u SAD trenutno čak 90 do 95% panela završava na deponijama.

Prema izvještaju Nacionalne laboratorije za obnovljivu energiju, otpad od solarnih panela samo u SAD dostići će broj od milion tona, a do 2050. godina 10 miliona tona. To znači da solarna industrija, ukoliko želi da bude posmatrana kao "zelena", mora da vidi šta će sa solarnim panelima, kojih već sada ima stotine miliona.

Solarni paneli imaju životni vek 25-30 godina i veoma ih je teško i skupo reciklirati. Ali, startap Solarcycle, koji je osnovan ove godine, kaže da ima rješenje. Njihova tehnologija će, ističu, omogućiti da se spase 95% vrijednih metala iz solarnih panela, uključujući srebro, silikon, bakar, aluminijum. Startap je nedavno obezbedio investiciju u iznosu od 6,6 mil EUR.

Reciklaža panela košta 30 dolara, a slanje na deponiju dolar ili dva

Po trenutnom modelu u SAD, po završetku životnog vijeka solarnih panela, sa njih se skida aluminijumski okvir, vrijedan svega nekoliko dolara i ostatak se šalje na deponiju. To znači da vrijedni materijali završavaju na otpadu.

Džes Simons, suosnivač Solarcycle kaže da je recikliranje skupo i prepuno izazova.

- Kompanije kažu da ne mogu ni da nađu reciklažni centar gdje bi mogli da pošalju iskorišćene panele. Nema u solarnoj industriji pravog centra za to, pa smo rješili da napravimo jedan. Imamo viziju da napravimo centralizovanu gigafabriku koja će reciklirati milione panela. Niko ne radi tu količinu - jasan je Simons.

Zahvaljujući ekonomiji obima i tehnologiji, recikliranje će biti jeftinije, uvjereni su u startapu. Koriste elektrostatički proces koji razdvaja ključne materijale po težini i osobinama. Ova mahom mehanička metoda je manje energetski invazivna od termalnih i koristi manje toksične supstance od hemijskih procesa.

Ipak, neće im biti lako na tom putu. Po trenutnom modelu, reciklaža panela košta 20 do 30 dolara, a slanje na deponiju, samo dolar ili dva, pokazuje izveštaj Nacionalne laboratorije za obnovljivu energiju.

Zato po njima, nije dovoljno samo razviti ekonomiju obima i tehnologiju sa manjim troškovima, već poskupjeti odlaganje deponije ili ga potpuno zabraniti.

M. D.