Zeleno svjetlo za ukidanje PDV-a na hljeb i akciza na plastiku

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet dao je zeleno svjetlo na predloge zakona kojima će biti ukinut PDV na promet i uvoz hljeba do kraja godine, kao i akcize na plastiku za jednokratnu upotrebu.

Riječ je o predlozima izmjena Zakona o PDV-u i Zakona o akcizama poslanika Socijaldemokrata Ivana Brajovića, Damira Šehovića i Borisa Mugoše koje je Vlada podržala prije dvije nedjelje. Šehović je na sjednici Odbora istakao da se na ovaj način smanjuje cijena hljeba, ali se ne opterećuje pekarska industrija. Iznio je kritiku na račun Vlade navodeći da nije formirana da bi se bavila egzistencijalnim pitanjima.

- Budući da je zbog programskih prioriteta koji su im nametnuti sa strane, "Otvorenog Balkana", temeljnog ugovora i popisa, ta vlada je zaboravila na građane čiji standard je svakog dana sve lošiji. Zbog toga smo i predložili ova dva zakona kojim bi se oborila stopa PDV-a na hljeb i domaći proizvođači oslobodili akciza na plastiku - kazao je Šehović.

Ukazao je da je inflacija u aprilu iznosila 11%, što je najveća stopa zabilježena u regionu.

- Znam da će naši građani da kažu da je njihov utisak da je inflacija mnogo veća od ove koju sam saopštio. I u pravu su, jer za socijalno ugroženije slojeve stanovništva inflacija je značajno veća, jer najveći procenat njihovog dohotka odlazi na hranu i energente koji su najviše i poskupili - kazao je Šehović dodajući da je godišnja inflacija kada je riječ o gorivu 43%, dok za žitarice i hljeb, kao i povrće i mliječne proizvode iznosi 36, odnosno 20%.

Poslanik Demokratskog fronta Dejan Đurović je podržao prijedloge zakona, ali i ukazao da neće uvijek slijepo slušati evropske partnere.

- Mi benefite, što se tiče te evropske porodice, do sada nijesmo osjetili, a nijesam siguran da ćemo ih osjetiti uskoro. Oni su se u ovom trenutku i sami našli u čudu, a ne da pomažu drugim zemljama. Trebalo bi pogledati kako ćemo u budućnosti voditi i evropsku i političku situaciju Crne Gore. Bojim se da zbog političkih i partijskih konstrukcija ne dovedemo građane pred rub siromaštva - kazao je Đurović dodajući da je Otvoreni Balkan jedini pravi put za Crnu Goru.

Upozorio je da bi trebalo voditi računa da se ne dogodi ista situacija kao sa akcizama na gorivo, od čega je bio mali efekat. Predsjednik Odbora i poslanik DPS-a Petar Ivanović je kazao da je nesporno da su pojedini proizvodi poskupili, ali i dodao da je potrebno objasniti građanima da je inflacija manja od rasta cijena.

- Kako ti proizvodi utiču na njihov kućni budžet, to oni sami znaju, ali moramo razdvojiti ta dva pojma - kazao je Ivanović.

Zagovornik je, kako je naveo, proporcionalnog oporezivanja, jer nema razloga da se dodatno kažnjavaju oni koji rade bolje i kvalitetnije. Ocijenio je da veliki iznosi koji se koriste za uvoz pojedinih proizvoda, zvuče primamljivo za pokretanje sopstvene proizvodnje.

- Međutim, to se ne dešava i gubimo novac koji smo dobili od evropskih partnera za podsticanje proizvodnje.

Po mojim informacijama, blizu osam miliona eura je moralo da se vrati EU, jer nije utrošen u Crnoj Gori - kazao je Ivanović.

Obrazlažući predlog da se ukine akciza na plastiku, Šehović je naveo da su domaći proizvođači zbog te obaveze izloženi nelojalnoj konkurenciji te da su morali da poskupe proizvode za pet do deset odsto, što ih čini nekonkurentnim u odnosu na uvozne proizvode.

- Da bi riješili taj problem i doprinijeli rješavanju uvozne zavisnosti, logično bi bilo da usvojimo zakon kojim ćemo osloboditi domaće proizvođače plaćanja cijena na plastiku za ambalažu - kazao je Šehović.

Predloženim dopunama zakona predviđeno je da se proizvodi od plastike koji se koriste kao ambalaža u proizvodnji, odnosno industriji hrane i pića, izuzmu od obaveze plaćanja akcize na plastiku za jednokratnu upotrebu.

Poslanik DF-a Branko Radulović ocijenio je da je ovo protiv evropske politike i direktiva koje su jasne kada je riječ o plastici.

- Danas ima i novih kontinenata u dva okeana. To su kontinenti plastike. U biološkom ciklusu u morima plastika je sastavni dio. U dobrom dijelu Jadranskog mora se takođe nalazi plastika, ili na obalama ili na dnu mora.

Ovo pokazuje da smo mi na Balkanu antievropljani. Albanci su podigli akcize na plastiku, Srbi mislim da ne - kazao je on.

Smatra da bi domaće proizvođače trebalo stimulisati kroz neku drugu mjeru.

- Sa ovom mjerom reći će nam da je ovo anticivilizacijski. Šta ćemo onda? Ukinuće je. Ja ću dići dvije ruke, jednu za i jednu protiv, jer nije usaglašeno, a naša nova ministarka nema pojma o ovome. Ne znam šta da radimo, moramo stimulisati i raditi, ali na koji način ne znam. Hajde da uradimo nešto da pomognemo ljudima, ali i da osvijestimo Vladu - poručio je Radulović.

Nikola Rakočević iz DPS-a, saglasivši se sa stavovima Radulovića, dodao je da bi trebalo ograničiti trajanje ove mjere i obavezati Vladu da nađe alternativnu ekonomsku mjeru koja će biti u skladu sa EU direktivama. Njegova partijska koleginica Dragica Sekulić kazala je da svi koji u Crnoj Gori proizvode pune u ambalažu koja je PET porijekla moraju platiti akcizu.

- Ta akciza ima logiku ako imamo ujednačena standardizovana pravila u zemljama porijekla iz kojih je najveći uvoz. Ako nemamo, onda moraju biti konkurentni u odnosu na nas. Ako uvezete vodu u kojoj nema akcize, a za istu tu flašicu naši proizvođači plaćaju akcize, onda tu naše proizvođače stavljamo u neravnopravan položaj - kazala je Sekulić.

U mišljenju Vlade u vezi sa predlogom SD-a o nultom PDV-u na promet hljeba navodi se da nestabilnost i nepredvidivost na tržištu nameću potrebu kreiranja ambijenta u kom će standard građana biti očuvan. Vlada je bila saglasna sa SD da će ova zakonska izmjena uticati na jačanje kupovne moći građana, a neće ugroziti stabilnost javnih finansija.

Opravdanom je ocijenjena i inicijativa za ukidanje akciza na plastiku, kako bi se zaštitila konkurentnost domaćih proizvođača koji su, za razliku od uvoznih proizvoda, bili obavezani da plaćaju akcizu.