Mogu li liftovi u visokim zgradama da skladište energiju?

Stručnjaci Međunarodnog instituta za primijenjenu sistemsku analizu (IIASA) objavili su studiju u časopisu Energy koja predstavlja rješenje za skladištenje energije u urbanim sredinama.

Ideja se odnosi na visoke zgrade u kojima bi skladištenje bilo zasnovano na gravitaciji koristeći već postojeće liftove i prazne stanove.

Koncept pod imenom LEST (Lift Energy Storage Technology) podrazumijeva da se liftovi, natovareni kontejnerima sa mokrim pijeskom ili drugim materijalom visoke gustine, podižu iz stanova na nižim spratovima ka onima na višim kada postoji potreba za skladištenjem energije, a čitav proces bi se odvijao daljinski i pomoću autonomnih uređaja.

Na pitanje na koji način liftovi mogu da proizvode struju odgovara činjenica da većina njih već ima ugrađen sistem regenerativnog kočenja koji im omogućava da proizvode čistu električnu energiju tokom spusta. Efikasnosti regenerativnog kočenja liftova se uvećava kada su potpuno natovareni što je dalo ideju stručnjacima pomenutog instituta da u igru uvedu dodatno opterećenje.

U svijetu radi preko 18 miliona liftova, a mnogi od njih provode značajnu količinu vremena u mirovanju. Ideja je da, kada se liftovi ne koriste za prevoz ljudi, mogu da se koriste za skladištenje ili proizvodnju električne energije, navodi se u studiji Lift Energy Storage Technology: Rješenje za decentralizovano skladištenje energije u gradovima.

Ukoliko bi LEST bio primijenjen u svim velikim gradovima sa visokim zgradama, mogao bi da skladišti i do 300 GWh električne energije.

Ovom inovativnom rješenju sada predstoje dodatna usavršavanja pre nego što bude spremno za primjenu poput razmatranja nosivost plafona zgrada, odnosno ukupne mase po kvadratnom metru koju plafon može da izdrži, a da se ne uruši i slično.