Energetska biljka koja može da zamijeni ugalj, naftu i gas

(Ilustracija) Ako nikada ranije, onda smo se danas sasvim sigurno zapitali kada ćemo imati biogorivo koje će zamijeniti ugalj, naftu ili zemni gas. Odgovor je da ga već imamo, samo je pitanje zbog čega ga ne koristimo. To je miskantus.

Prve rizome za zasnivanje zasada ove biljke poznate i kao trska Jovan Šamatić iz Šapca uvezao je iz Austrije, a danas ima zasad od sedam hektara. Početna ulaganja su malo veća, ali su benefiti mnogostruki.

Ovo je, kažu upućeni, energetska biljka budućnosti. Stručno Miskantus, jednostavnije trska ili slonova trava, lijepo se primila kod Jovana Šamatića u naselju Livade, nedaleko od Šapca. Proizvodnju je krenuo da bi porodici obezbijedio jeftiniji ogrev, a ubrzo je otkrio i druge blagodeti ove rijetke biljke na našim prostorima. Koriste je proizvođači peleta i briketa, jer se sagorijevanjem nadzemne biomase dobija velika količina toplote.

- Energetska vrijednost je 18 KJ, to je negdje kao kada sagorijeva drvo vrbe, pošto je i ona drvenasta. Međutim, prednost je jer je obnovljiva i svakih 20 godina nikne novih 20 tona proizvoda - objašnjava Jovan Šamatić.

I ne samo da je energetska biljka, već ima i niz drugih prednosti, počev od proizvodnje koja je jednostavna, poput gajenja kukuruza, ne traži zemljište prve klase niti veliko ulaganje.

- Prvi prioritet je da se radi o obnovljivom vidu energije, zatim oslobađa manje pepela od uglja, oslobađa mnogo manje ugljen-dioksida i time štiti životnu sredinu - priča Jovan i dodaje da popravlja kvalitet kontaminiranog zemljišta.

Neki miskantus koriste za spravljanje OSB ploča, u inostranstvu se upotrebljava za volane i instrument table u automobilima, dok je kod nas tek na nivou pionirskog poduhvata kao energent. Jovan se bazirao na rasadu, vjerujući u njenu budućnost.

- Razmnožava se preko korijena. Stablo biljke je sterilno. Mi imamo sedam hektara pod miskantusom. Na jedan metar kvadratni sadi se jedan ovakav rizom koji se bokora u zemlji i posle tri-četiri godine stvara 100 do 150 rizoma, što znači da je do 150 puta veći prihod od jedne biljke - priča.

U trećoj godini dostiže pun prinos od 20 tona po hektaru i na parceli ostaje naredne dvije decenije dajući rod. Kosi se u proljeće i odmah donosi prihod.

- Kad se prodaje kao balirana, šest do sedam hiljada dinara se ostvaruju po toni. Što se tiče sadnje, jedan rizom košta osamnaest dinara. Na jedan hektar je potrebno oko 10.000 rizoma. Jeste malo veća investicija u startu, ali sledećih dvadeset godina nema nikakvog ulaganja. Ona ne traži đubrenje, zalivanje i prihranu, već samo zahtijeva košenje i baliranje narednih 20- 25 godina i to je čist prihod - kaže sagovornik.

Ipak, budući da smo poznati kao nepovjerljivi prema novinama, i dalje nema mnogo površina pod miskantusom u Srbiji, ali će sve veća potreba za biogorivom kao zamjenom za fosilne izvore energije mnoge natjerati da razmisle o njoj.

Šabac  

Jovan Šamatić

naselje Livade

miskantus

trska

slonova trava

energetska biljka

zamjena za gas

zamjena za naftu

zamena za ugalj

ogrev

OSB ploče

volani

instrument table