Novac i iskustvo iz Britanije ulaže u rodni Nikšić - Privrednica Maja Beriša u maju otvara fabriku za preradu organskog voća i povrća

U nikšićkom naselju Kličevo će u maju biti otvorena fabrika velikih kapaciteta za preradu organskog voća i povrća, a proizvodi će biti plasirani kako na našem, tako i na zapadnom tržištu. Fabrika će biti na principu zelene cirkularne ekonomije, što je novina u Crnoj Gori, a to znači da neće biti otpada - sve će se reciklirati.

Vlasnica fabrike Radica Maja Beriša investira novac koji je stekla dugogodišnjim radom u Velikoj Britaniji, a želi na ovaj način i da pomogne rodnom Nikšiću. Svoj posao u Kentu je prepustila svom životnom i poslovnom partneru, a u zavičaju je očekuju nova iskustva i podvizi.

Kako je Beriša kazala Pobjedi, planiraju da prerađuju sve od organskog voća i povrća u sokove, džemove, dodatke jelima, kao i kašice za bebe.

- Takođe ćemo sušiti jedan dio za čajeve i razne suve voćne grickalice, a asortiman proizvoda ćemo prilagoditi zapadnom tržištu i proširivati sa mogućnostima - kazala je Beriša, koja poziva sve uzgajivače organskih kultura biljnog porijekla širom Crne Gore da im se što prije jave zbog uspostavljanja poslovnih odnosa i partnerovanja u procesu prerade.

Kako navodi, mašine koje će prerađivati voće i povrće su kapaciteta oko 150 litara na sat i nadaju se da će imati tržište za tu količinu proizvoda.

- U početku će to biti znatno manje - što je i očekivano, a proizvodnja će rasti sa porastom potražnje – poručuje Beriša.

Ona dodaje da će proizvode plasirati na domaćem tržištu, ali i vani.

- Kvalitet i asortiman će biti prilagođen zapadnom tržištu, za šta ću se lično pobrinuti jer su mi odlično poznati njihovi standardi što se tiče kvaliteta i ukusa. Naše tržište će nam biti prioritet, naročito turistički djelovi, jer strani turisti koji vode računa o zelenoj ekonomiji, a kojih je sve više, upravo na tome insistiraju i najviše posjećuju zemlje koje takvu politiku implementiraju - kazala je Beriša.

Takođe, kako je naglasila, otvoreni su za saradnju sa svim drugim zainteresovanim tržištima na istoku i za tu priliku već je predala zahtjev za zakup štanda na EXPO Dubai u decembru ove godine gdje će se održati prezentacija organskih proizvoda i povezivanje sa potencijalnim kupcima.

- Za razliku od linearne ekonomije koja se kreće linijskim putem sirovina-proizvod-konzumer-otpad i koja je veliki izazov danjašnjice u smislu zagađenja okruženja, cirkularna ekonomija, kao što joj i ime kaže, bazira se na kružnom toku sirovina-proizvod-konzumer-reciklaza (zero-waste) gdje će konkretno kod nas da se ambalaža reciklira, a u procesu prerade nećemo imati otpad jer će ostaci neprerađenog dijela voća i povrća ići na na pravljenje komposta, tj. organskog đubriva - kazala je Beriša dodajući da će se time stvoriti mogućnost za otvaranje novog pogona ili novih vrijednosti u lancu proizvodnje čime se dodatno proširuje djelatnost i zapošljava nova radna snaga, te novi stručnjaci.

- Cilj cirkularne ekonomije je da ublaži ili eliminiše posljedice sadašnje devastacije prirode ogromnom količinom otpadnog materijala i da pronađe i implementira rješenja za buduće poslovanje sa minimalističkim impaktom na sredinu - objašnjava sagovornica Pobjede.

Još jedna novina u poslovanju je to što će, kako je kazala Beriša, sklapati partnerstva u poslovanju i povezivati se u klastere.

- Način na koji je koncipiran održivi razvoj podrazumijeva što veći broj partnerstva u poslovanju, tj. povezivanja u klastere. Primjenjivaćemo to na način što ćemo već postojeće male prerađivače partnerovati i umrežiti u naš sistem u cilju zajedničkog plasmana na svjetskom i našem tržištu. I što bogatija i raznovrsnija ponuda - to bolja prilika za plasiranje proizvoda - mišljenja je Beriša.

Ona takođe poručuje malim prerađivačima da im neće biti konkurencija već i oni mogu biti djelovi njihovog pogona.

- Tako možemo zajedno da izlazimo na tržište, ali pod uslovom da se strogo pridržavaju svih propisa i standarda za organski uzgoj i preradu. U svijetu je sve veći trend da se vrata tržista otvaraju upravo ovako koncipiranim poslovanjima koja prije svega osim o kvalitetu svojih proizvoda vode brigu o okruženju bilo da se radi o društvenoj ulozi kroz brigu o društvu ili o uticaju na ekologiju istog. To je nešto što se izučava ovih dana i na najvisočijim obrazovnim institucijama - poručuje Beriša.

Objekat gdje će se vršiti prerada, kako je istakla, je završen.

- Malo duže je sve to trajalo s obzirom na to da je ideja krenula još krajem 2016. ali uslovi kod nas su bili takvi da ni mi nijesmo bili pošteđeni u svim ovim političkim previranjima i širenjem opasnog virusa zbog kojeg smo bili u nemogućnosti praktično dvije zadnje godine da funkcionišemo planiranom dinamikom - kazala je Beriša, dodajući da je sada sve spremno za otvaranje, čekaju samo da administracija odradi svoj dio što se tiče potrebnih rješenja da bi krenuli sa preradom.

- Voljela bih da je i naša administracija upućena u ekonomski doprinos i značaj ovakvih projekata i da ponude potrebnu podršku i daju prioritet ovakvim aplikacijama. Što se tiče samog objekta, građen je po standardima održivog razvoja. Prije svega, objekat je urađen da se jednog dana može preusmjeriti po potrebi i za drugu namjenu. Vodićemo računa o reciklaži vode koja će se koristi za pranje voća, kao i o napajanju električnom energijom iz prirodnih obnovljivih energetskih resursa preko solarnih uređaja - kazala je Beriša, naglašavajući da će sve biti u skladu sa zelenom ekonomijom i ustedom prirodnih resursa.

Što se tiče sirovina, po njenim riječima, najbitnije je da se prirodni resurs ne "siluje" neadekvatnim biljnim vrstama, njihovim prekomjernim uzgojem i uništavanjem djelova zemljišta koji su možda podobniji za neki drugi vid privrede.

- Time ne pomažemo stabilizovanju ekoloških problema i devastaciji prirodnih bogatstava. Slijedićemo prirodne tokove i voditi računa o biodiverzitetu i koristiti samo one biljne vrste karakteristične za data područja, a koja će kvalitetom zastupati taj region. Tako da smokve, nar, lubenice, mandarine i sl. voće očekujemo sa juga, a kruške, jabuke, šljive i dunje sa sjevera i iz srednjeg pojasa - kazala je Beriša.

Dodaje da će divljem voću davati veliku prednost za vrhunske dodatke jelima.

- Ovo napominjem iz razloga sto me moje komšije, koje inače obožavam i ovom prilikom pozdravljam, na Žabljaku gdje razvijam još jedan biznis, uporno nagovaraju da iščupam svu kleku sa imanja na kome se proširila, a ona je jedan od vrhunskih začina u jelima u elitnim restoranima u Britaniji i na Zapadu. Tako da o drugom biznisu i drugim mogućnostima drugom prilikom - zaključuje Beriša.

Kako je naglasila Beriša, zaposleni u njenoj fabrici, čiji broj će da zavisi od obima prerade, dolaziće na posao pješke ili biciklom zbog redukcije emitovanja štetnih gasova, tako da će prvenstvo u zapošljavanju imati prednost stanovnici zajednice koji žive neposredno u okruženju fabrike.

- Time se takođe pomaže i zajednici tako što se smanjuje broj nezaposlenih, a primjenjivaćemo i mnoge druge metode kojima ćemo pomagati zajednicu u kojoj poslujemo. Cilj našeg poslovanja je funkcionalno i bogato "sveto trojstvo" poslodavac-zaposleni-zajednica. I ranije sam spominjala da bogat pojedinac može da bude održiv samo u bogatoj i funkcionalnoj zajednici - kazala je Beriša.