NavMenu

Stiglitz: Hrvatska bi trebalo da pričeka s uvođenjem eura

Izvor: Mina Nedjelja, 20.03.2022. 07:39
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/khfalk)
Hrvatska bi trebalo da pričeka sa uvođenjem eura, jer bi šteta mogla biti veća od prednosti zbog šokova koji se događaju u svijetu, a koji različito utiču na zemlje, ocijenio je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Joseph Stiglitz.

- To je otvoreno pitanje. Iz ekonomskog ugla gledano, potencijalni benefiti mnogo su ograničeniji od potencijalnih troškova. Postoje argumenti zašto bi trebalo pričekati s ulaskom u eurozonu. No, o tim stvarima odlučuje politika - rekao je Stiglitz hrvatskim novinarima u Briselu gdje učestvuje na 8. Kohezijskom forumu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, ministar finansija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, žele što prije uvesti Hrvatsku u područje zajedničke valute eura, prenosi Hina.

- U konačnoj smo fazi da Hrvatska pristupi eurozoni. Hrvatska će biti spremna za uvođenje eura 1. januara naredne godine - rekao je Plenković u srijedu u Madridu nakon sastanka sa španskim premijerom Pedrom Sanchezom.

Euro je valuta u 19 od 27 država EU-a, a neke, poput Švedske, godinama je odbijaju uvesti, smatrajući da je nacionalna valuta neophodna za upravljanje ekonomskom politikom.

Stiglitz u svojoj knjizi Euro kritikuje zajedničku valutu euro i način na koji je ona uvedena.

Taj bivši glavni ekonomista Svjetske banke (SB), rekao je u avgustu 2020. godine kako Hrvatska "apsolutno ne bi trebalo da uvede euro".

- Euro oduzima dva važna instrumenta neophodna u prilagođavanju ekonomije na šokove. Oduzima zemlji mogućnost promjene kursa, te joj oduzima monetarnu politiku, a time i mogućnost mijenjanja kamatnih stopa - rekao je tada Stiglitz.

U međuvremenu je malo ublažio svoja stanovišta.

- Postoje neke prednosti, stvari su bolje nego što su bile prije nekoliko godina, jer je više fleksibilnosti - rekao je Stiglitz u petak misleći na 750 mlrd EUR koje su zemlje članice prikupile izdavanjem euroobveznica i koje mogu iskoristiti za oporavak svojih privreda.

Stiglitz godinama govori kako iste krize različito utiču na pojedine zemlje i da zato monetarna politika, koja odgovara zemljama poput Njemačke ili Holandije, ne odgovara nužno i onima poput Hrvatske ili Španije.

- Kada su zemlje u očajnoj ekonomskoj situaciji, a imaju jedinstvenu kamatnu stopu, one ostaju bez fleksibilnosti kojom bi podstakle rast svojih ekonomija. To zato uvijek izaziva zabrinutost oko uvođenja zajedničke valute - rekao je Stiglitz.

Hrvatska i Bugarska su u julu 2020. godine ušle u evropski kursni mehanizam (ERM II), kojeg neki nazivaju "čekaonicom za euro", što je ključan korak u procesu uvođenja eura.

Članica EU koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II, prije nego što uvede zajedničku evropsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije u januaru naredne godine.

Prije toga, treba da zadovolji kriterijume nominalne konvergencije, odnosno Mastrihtske kriterijume, koji se odnose na stabilnost kursa, cijena i kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih finansija - deficit budžeta i javni dug.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.