Da bi turistička sezona bila uspješna, mora se sarađivati sa domaćim proizvođačima - Udruživanjem poljoprivrednika do bolje ponude hotelima i restoranima

Omogućavanje povoljnog ambijenta za saradnju turističkih i poljoprivrednih kapaciteta, sigurno bi dovela do poboljšanja turističke ponude, ali i potražnje, saglasni su u oba sektora.

Ukoliko bi poljoprivrednici uspjeli da svoje proizvode plasiraju na tržištu, a hotelijeri i turistički djelatnici iste prezentuju u svojim objektima, na dobitku bi bile obije grane, jer su saglasni da su domaći proizvodi daleko kvalitetniji od uvoznih.

Ipak ono što i poljoprivrednici i hotelijeri ističu, nedostaje bolja komunikacija oba sektora i zajednička priprema turističke sezone, kako bi se na vrijeme vidjelo da li poljoprivrednici mogu odgovoriti zahtjevima sezone.

Poljoprivrednik Željko Milić, smatra da bi saradnja ova dva sektora trebalo da krene u predsezoni, kada bi hotelijeri iznijeli zahtjeve poljoprivrednicima, a oni onda pokušali da im odgovore.

- Pojedinačno poljoprivrednici teško bi mogli da odgovore na ove zahtjeve, ali udruživanjem bi to sve išlo lakše. Trenutno hotelijere snabdijevaju ljudi koji se bave klasičnom trgovinom, a oni od nas otkupljuju proizvode i plasiraju ih na tržište. Kada bi hotelijeri od nas tražili spisak proizvoda i količine, sigurno bi se našao način da im se obezbijede zalihe tih proizvoda - navodi Milić.

On ističe da duži niz godina preko posrednika, sarađuje sa turističkom privredom prodajući svoje proizvode, ali da bi udruživanje poljoprivrednika, a kasnije i njih sa hotelijerima, značajno poboljšalo sliku Crne Gore u svijetu kao ozbiljne turističke destinacije.

- Svaka sezona je priča za sebe, ali okvirno se zna koliko kojih namirnica je potrebno da bi se obezbijedio špic sezone, naročito ljetnje. Kada je riječ o zimskoj sezoni, potrebno je ostvariti saradnju sa plasteničkim proizvođačima - kazao je Milić.

Prema Milićevim riječima, domaći proizvodi su daleko kvalitetniji od uvoznih, i tu bi trebalo pronaći način da se zaštite domaći proizvođači.

- Često je problem što određeni dobavljači uslovljavaju kupce, da kupuju širu lepezu proizvoda, kojo recimo poljoprivrednici ne mogu da odgovore takvom lepezom. Ubijeđen sam da je kvalitet naših proizvoda daleko veći od uvoznih, a razlog tome je napredak tehnologije. Voće i povrće iz uvoza često biva hibridno, proizvodi se kako bi moglo da izdrži period transporta, koji iz nekih udaljenijih destinacija zna da bude dug i po mjesec dana. Naš paradajz na primjer, je od berbe do prodaje u roku od pet dana, a uvozni od berbe, preko transporta, carine, skladištenja, do prodaje prođe i duže od mjesec dana. Zato ima sve više hibridnih sorti, koje moraju izdržati taj proces - ističe Milić.

Turistički djelatnik, Ilija Armenko, navodi da kada bi se prezentovali samo domaći proizvodi, to bi bio pun pogodak, ali da je to teško ostvarivo.

- Većina restorana i hotela ne može da se osloni samo na domaću proizvodnju, jer poljoprivredni kapaciteti ne mogu odgovoriti potražnji. Recimo, ako uzmemo primjer samo flaširane vode, kao jednog od najboljih proizvoda koje Crna Gora može da ponudi, rijetko gdje se može vidjeti domaći brend - poručuje Armenko.

On navodi i da bi bilo dobro kada bi poljoprivrednici udruženo mogli da prodaju svoje proizvode, pred početak sezone, jer u špicu sezone, hotelijeri nemaju kad da obilaze pijace i traže domaće proizvode.

- Trebalo bi da u nekom trenutku dođe do direktne saradnje između proizvođača i nas, jer je domaće daleko kvalitetnije, a i turisti su zadovoljniji nego uvoznim, koje je izvještačeno. U ljetnjoj sezoni često nedostaje i divlje ribe, po kojoj smo prepoznatljivi, i koja uvijek oduševljava goste. U tim situacijama, na žalost, gostima se uglavnom onda nudi tovljena, koja ni približno nije kvalitetna. Mi smo generalno malo tržište, i ne bi trebalo da imamo problema sa nabavkom, ali u sezoni se teško dolazi do kvaliteta - zaključuje Armenko.