NavMenu

Genetski modifikovani usjevi mogu pozitivno da utiču na klimu?

Izvor: Energija Balkana Ponedjeljak, 14.02.2022. 11:41
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Adam Nixon/shutterstock.com)Ilustracija
Upotreba genetski modifikovanih usjeva u poljoprivredi ostaje sporna, posebno u Evropi. Prema istraživanjima, mnogi ljudi strahuju od negativnih posljedica po ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Međutim, nova studija pokazuje da bi genetski modifikovani usjevi mogli da budu dobri za životnu sredinu, a posebno za klimu. Rezultati sugerišu da bi usvajanje GM usjeva u Evropskoj uniji moglo značajno da smanji emisije gasova staklene bašte.

Poljoprivreda je odgovorna za oko 25% svih emisija gasova sa efektom staklene bašte širom svijeta. Veliki udio ovih emisija je posljedica stočarske proizvodnje i upotrebe đubriva. Međutim, više od jedne trećine poljoprivrednih emisija uzrokovano je promjenom korišćenja zemljišta, posebno pretvaranjem šuma i drugih rezervata prirode u poljoprivredno zemljište kako bi se zadovoljila rastuća globalna potražnja za hranom za ljude i životinje.

- Korišćenje boljih tehnologija za povećanje prinosa usjeva na već obrađenoj zemlji moglo bi da smanji ovu promjenu u korišćenju zemljišta i smanji emisije štetnih gasova - kaže autor studije prof. dr Matin Kaim, direktor Centra za istraživanje razvoja na Univerzitetu u Bonu.

GM kukuruz i soja su naišli na otpor u Evopi

Određene vrste genetski modifikovanih usjeva kao što su GM kukuruz i soja se široko uzgajaju u drugim djelovima svijeta, ali vrlo malo u Evropi.

- Glavni razlozi su prihvatanje javnosti i političke prepreke - kaže Kaim.

U novoj studiji, Kaim i njegove kolege sa instituta su koristili globalne poljoprivredne podatke i procjene efekata na prinos GM usjeva da bi modelirali kako će povećano usvajanje tehnologije u EU uticati na proizvodnju, korišćenje zemljišta i emisije gasova staklene bašte. Procjene sugerišu da bi šira upotreba genetski modifikovanih usjeva u EU mogla da spriječi oslobađanje 33 miliona tona CO2, što je oko 7,5% od ukupnih godišnjih emisija EU iz poljoprivrede.

Veći prinosi EU bi mogli da smanje uvoz

- Većina ovih pozitivnih klimatskih efekata se može pripisati smanjenoj promjeni korišćenja zemljišta - kaže dr Ema Kovak sa instituta, prvi autor studije.

Pošto EU uvozi dosta kukuruza i soje iz Brazila, gdje proširenje poljoprivrednog zemljišta doprinosi krčenju tropskih šuma, zaključak istraživačkog tima je da bi veći prinosi u EU mogli da smanje dio ovog uvoza i tako pomognu očuvanju Amazonske prašume.

Autori istraživanja naglašavaju da u svojoj analizi posmatraju samo već postojeće genetski modifikovane usjeve.

- Nove tehnologije genetski modifikovanog uzgoja se trenutno koriste za razvoj širokog spektra novih primena usjeva. Ove nove primjene bi mogle da dovedu do dodatnih prednosti ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja u budućnosti - kaže Matin Kaim.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.