Prekogranični porez EU na CO2 mora postati jedna od glavnih tema za Zapadni Balkan

Svrha nastupajućeg Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) je da spriječi propuštanje CO2 i podstakne dekarbonizaciju, tako da prateće mjere moraju takođe da budu usmjerene na pomaganje zemljama Zapadnog Balkana da se prilagode sistemu, poručili su učesnici rasprave o njegovom uticaju na elektroenergetski sektor u regionu. Stručnjaci upozoravaju da ova tema još uvijek nije dovela do sveobuhvatne debate među zainteresovanim stranama u navedenih šest zemalja.

Climate Strategy 2050 Institute je organizovao onlajn susret nazvan Izuzetni izazov - kako CBAM utiče na elektroenergetski sektor u neposrednom susjedstvu EU (An EXcEMPTIONal challenge - how CBAM affects the electricity sector in the direct neighbourhood of the EU).

I sam naziv skreće pažnju na plan da se struja koja se izvozi iz regiona izuzme do 2030. iz primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechanism). Ali šest ugovornih strana Energetske zajednice mora znatno da napreduje u integraciji sektora sa svojim susjedima iz država članica da bi zaslužile odlaganje, piše Igor Todorović za Balkan Green Energy News.

Neki od govornika i govornica u panel-diskusiji naglasilo je da na Zapadnom Balkanu još uvijek nema sveobuhvatne debate o tome kako se pripremiti za CBAM. Jedna od glavnih poruka sa događaja, čije je održavanje pomogla Evropska klimatska fondacija, jeste da vlade šest zemalja, ukoliko počnu da naplaćuju emisije CO2 i usklade se sa Sistemom Evropske unije za trgovanje emisijama (EU ETS), mogu da zadrže te prihode i upotrijebe ih za vlastitu energetsku tranziciju.

Učesnici su se složili da je ovaj mehanizam, u suštini porez ili carina na ugljen-dioksid, namijenjen sprečavanju propuštanja ugljenika preko granice i podsticanju dekarbonizacije, i istakli da prateće mjere moraju takođe da se osmisle tako da pomognu regionu u prilagođavanju promjenama, i da uključuju novčanu i tehničku podršku.

Početak postepenog uvođenja CBAM-a zakazan je za 2026, a obuhvatiće struju, đubrivo i neke sirovine. Propuštanje ili curenje ugljenika (eng. carbon leakage) se događa kada se industrija iseljava iz EU u zemlje s labavijim klimatskim propisima. Administracija u Briselu namjerava da uvede jednake uslove i tako spriječi uvoz proizvoda i električne energije koji bi bili jeftiniji samo zahvaljujući tome što u robu nije uračunata cijena emisija CO2.

Zamjenik direktora Sekretarijata Energetske zajednice Dirk Buschle rekao je da je ta organizacija osnovana da "prevaziđe granice" integrisanjem sektora energetike u šest zemalja Zapadnog Balkana sa EU.

- Kada pričamo o CBAM-u, pričamo o granici Zelenog dogovora - podvukao je.

To nije granica između ugovornih strana Energetske zajednice i zemalja članica EU, već između one Evrope koja se transformiše brže i one koja to čini sporije. Buschle je izjavio da to ne bi smjela da postane takozvana čvrsta granica i ocijenio da će CBAM motivisati sprovođenje uparivanja (coupling) tržišta električne energije Zapadnog Balkana i susjedstva u EU i stimulisati uvođenje naplate na ime ispuštenog CO2, a sve "u svrhu dalje dekarbonizacije".

- Zemlje regiona imaju velik potencijal za uvođenje proizvodnje obnovljive energije, ali još uvijek nema dovoljno vjetroturbina i solarnih parkova - upozorio je ovaj zvaničnik Energetske zajednice.

- Zapadni Balkan je pokazao veliku posvećenost cilju da se najkasnije 2050. potpuno dekarbonizuje i da uvede naplaćivanje emisija, ali je uz izuzetak Crne Gore bilo "malo djelovanja" na tom planu - naglasio je Buschle.

Uparivanje tržišta je jedan od najboljih načina da se regionalno tržište integriše sa zemljama EU, izjavio je. Buschle je dodao da je CBAM zamišljen tako da učini granicu propusnom za uvoz obnovljive energije sa Zapadnog Balkana i da region u tom segmentu ne bude kažnjavan porezom na CO2.

Elektroenergetski sektor je ostvario najveći napredak u Energetskoj zajednici što se tiče evropskih integracija, izjavio je Nicolas Kuen iz Generalnog direktorata Evropske komisije za energetiku (DG ENER). On je zadužen za istočno i južno susjedstvo.

Da bi zemlje Zapadnog Balkana dobile izuzeće od CBAM-a, moraju da rade na uparivanju tržišta i da usvoje zakonska rješenja da bi to omogućile, podsjetio je i naglasio da još mnogo toga mora da se učini na nacionalnom nivou, uključujući na polju transparentnosti u elektroenergetskom sektoru.

- Posebno je važno dobijati tačne podatke za izračunavanje količine emisija kao i da se spriječi indirektni uvoz struje iz regiona ukoliko ta energija dolazi iz zemalja sa manje strogim propisima - podvukao je Kuen.

Rekao je i da zemlje Zapadnog Balkana treba da do januara 2030. uvedu mehanizme za naplatu ugljenika koji će biti ekvivalentni EU ETS-u da bi izbjegle plaćanje prekograničnog poreza.

- Vladama ovih šest zemalja je naloženo da mnogo toga urade do kraja decenije - priznao je Kuen i kazao da je EU spremna da pomogne da se nađu najbolja rješenja za taj sistem, napomenuvši da je 27-člani blok izvukao pouke iz vlastitih grešaka u istom segmentu.

Kad je riječ o toku struje iz obnovljivih izvora ka EU, podsjetio je ostale učesnike i učesnice na događaju da on može da se uredi verifikacijom pomoću garancija porijekla.

- Sve u svemu, EU bi trebalo da svojim partnerima u regionu objasni prednosti integracije tržišta energetike tako što će istaći sigurnost snabdijevanja, energetsku nezavisnost i korišćenje prihoda od CBAM-a za suzbijanje zagađenosti vazduha i unapređenje energetske efikasnosti - napomenuo je Kuen.

Enikő Kácsor, viša istraživačica iz Regionalnog centra za istraživanje energetske politike (REKK), predstavila je studiju modeliranja za uvođenje CBAM-a i ETS-a. Izjavila je da uvođenje CBAM-a samog za sebe nosi opasnost obaranja profitabilnosti kompanija u sektoru elektroenergetike.

Uvođenje CBAM-a jedva da bi smanjilo proizvodnju struje iz uglja, ali učinak pada 85 do 90% ukoliko ga 2030. prati i cijena ugljen-dioksida od 70 evra po toni i ako se uračuna i uparivanje tržišta.

U scenariju usklađivanja sa ETS-om očekuje se oštar pad količine emisija, za razliku od uvođenja CBAM-a samog za sebe

Sa CBAM-om koji bi bio uveden bez drugih mjera, ukupne emisije na Zapadnom Balkanu i u EU bi porasle za milion tona godišnje usljed prelaska sa uglja na gas, što je nepovoljno za dekarbonizaciju. U scenariju sa dovoljno visokim cenama ugljenika, emisije se smanjuju za više od 22 miliona tona.

Po rezultatima iste studije, uvođenje ETS-a 2030. godine donosi skok cijena struje od pet do šest evra po megavat-satu, dok samo sa CBAM-om one padaju i za do 20 eura po megavat-satu.

Učesnici su ukazali na rizik od gubljenja podrške dekarbonizaciji i evropskim integracijama među stanovništvom Zapadnog Balkana, pogotovo u slučaju naglog rasta cijena električne energije za domaćinstva. REKK zaključuje da EU mora da pronađe odgovarajuće podsticaje za sprovođenje tog procesa u regionu i da tamošnjim zemljama treba omogućiti da ublaže udarac na ljude suočene s energetskim siromaštvom.

- Ključ je u pažljivom praćenju napretka i usredsređivanju na dekarbonizaciju i klimatske ciljeve - kazala je Kácsor.

S druge strane, Damir Miljević iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju – RESET iz Bosne i Hercegovine procenjuje da će, ukoliko Zapadni Balkan dobije odlaganje do 2030, izvoznici struje nastaviti po starom do poslednjeg trenutka.

Uporedio je situaciju s teškoćama u implementaciji Direktive o velikim ložištima (LCPD) i izjavio da se o CBAM-u i izazovima oko naplate emisija ugljenika mora razgovarati sa svim zainteresovanim stranama u regionu, a ne samo sa vladama, budući da utiču na svakog građanina i građanku i svaku kompaniju.

Napredak u integraciji elektroenergetskog sektora sa EU mora pažljivo da se prati i proverava tako da Zapadni Balkan ne bi do 2030. zaostao u procesu

Sonja Risteska iz ekspertske organizacije Agora Energiewende smatra da se napredak mora pažljivo pratiti i proveravati i takođe ukazala na primjer LCPD-a, rekavši da zagađujuća postrojenja nastavljaju da krše propise. Po njenom viđenju, i uvođenje CBAM-a samog za sebe bi donelo rezultate. Ukazala je na projekcije po kojima bi u tom slučaju postalo finansijski neodrživo graditi još elektrana na lignit.

Vlade na Zapadnom Balkanu su "na raskršću", ocjenjuje Péter Pozsgai iz Sekretarijata Energetske zajednice. Rekao je da one mogu ili da odlažu usklađivanje s EU, da "upravljaju svojim termoelektranama dok se ne raspadnu i nastave da truju ljude", ili da odmah pokušaju da dobiju sredstva i političku podršku i da izgrade elektrane sa niskim emisijama ugljenika ili potpuno bez njih.

- Zemljama regiona će uskoro vjerovatno ponestati vremena da promijene kurs - izjavio je Pozsgai.